Panjevčica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Panjevčica
Stockschwaemmchen.jpg
Sistematika
Carstvo: Gljive
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Strophariaceae
Rod: Kuehneromyces
Vrsta: K. mutabilis
(Schaeff.) Singer & A.H.Sm. (1946.)
Dvojno ime
Kuehneromyces mutabilis
Sinonimi
*Pholiota mutabilis (Schaeff.) P.Kumm. (1871.)
  • Dryophila mutabilis (Schaeff.) Quél. (1886.)
  • Galerina mutabilis (Schaeff.) P.D.Orton (1960.)

Panjevčica, panjevka, aromatična panjevčica, obična panjevčica, prava panjevčica ili promjenjiva ljuskavica (lat. Kuehneromyces mutabilis) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae), iz reda listićarki (Agaricales). Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.

Opis[uredi | uredi kôd]

  • Klobuk panjevčice je širok od 4 do 9 centimetara, mesnat, konveksan i na kraju porpuno otvoren, u sredini ispupčen, gladak, smeđe boje poput cimeta, u sredini tamniji, što dolazi osobito do izražaja za vrijeme vlažnih dana.
  • Listići su gusti, žućkasti, zatim blijedosmeđi.
  • Stručak je visok od 3 do 5 centimetara, oko 0,5 cm debeo, pun, poslije šupalj, iste boje kao i klobuk, prema dnu rđastocrnkast i čehavoljuskav s trajnim i ucjepkanim stršećim prstenom.
  • Meso je bjelkastosmeđe, miris nenapadan, okus aromatičan po gljivama.
  • Spore su žućkaste, jajolike i glatke, 5 – 7 x 4 – 5 μm.

Kemijske reakcije[uredi | uredi kôd]

Meso u dodiru s gvajakolovom tinkturom poplavi, dok s kalijevom lužinom trenutačno postaje smeđecrno.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Panjevčica raste od svibnja do zime busenasto na starim panjevima bukve i vrbe te druge bjelogorice.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Panjevčica je jestiva, izvanredno ukusna i aromatična gljiva. [1]

Sličnosti[uredi | uredi kôd]

Ljudi je zamjenjuju puzom (lat. Armillaria mellea) i jestivom grmačom (lat. Armillaria tabescens), koje se bitno razlikuju po svojim morfološkim značajkama. Često dijeli stanište sa sumporačom (lat. Hypholoma fasciculare) koja ima žutu boju klobuka i maslinastosmeđe do smeđecrne listiće. Sumporačom se ne smije zamijeniti jer je ona otrovna. Panjevčica je jedna od najaromatičnijih gljiva, pa je zbog toga dobra za juhe, umake i miješanje s drugim gljivama. Voli više predjele, pa je mnogo ima u Gorskom kotaru, Sljemenu i Plitvicama.

Slike[uredi | uredi kôd]

Kuehneromyces mutabilis LC0075.jpg Gemeine Stockschwämmchen Kuehneromyces mutabilis.jpg Kuehneromyces.mutabilis2.-.lindsey.jpg Openka menliva 01 - Moklina u Lounovic.jpg Kuehneromyces mutabilis G28.jpg

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Panjevčica.