Passiflora picturata
| Passiflora picturata | |
|---|---|
 P. picturata, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Passifloraceae |
| Rod: | Passiflora |
| Vrsta: | P. picturata |
| Dvojno ime | |
| Passiflora picturata Ker Gawl., 1822. | |
| Baze podataka | |
Passiflora picturata je biljka iz porodice Passifloraceae.
Opće informacije[uredi | uredi kôd]
Passiflora picturata je ne previše bujna biljka penjačica s višegodišnjim podankom. Daje jednogodišnje do višegodišnje stabljike koje se penju po tlu ili penju na druge biljke, podupirući se viticama. Jestivo voće vrlo je cijenjeno u izvornom području biljke, gdje se često skuplja iz divljine. [1]
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Sjeverna Južna Amerika - sjeverni Brazil, Surinam, Venezuela, Kolumbija.[1]
Stanište[uredi | uredi kôd]
Primarne i sekundarne prašume, kako na rubovima tako i u unutrašnjosti.[1]
Pojedinosti o uzgoju[uredi | uredi kôd]
Biljka niskih do srednjih nadmorskih visina u tropima. Passiflora vrste općenito najbolje rastu na zaštićenom, sunčanom mjestu ili u polusjeni. Većina vrsta nalazi se u divljini na vlažnim, ali dobro dreniranim tlima, općenito lakše teksture, i često će jače cvjetati i donositi plodove ako je plodnost tla niska. Često razvijaju duboko korijenje i mogu biti umjereno tolerantne na sušna razdoblja. Većina vrsta Passiflora preferira neutralno do blago alkalno tlo, najbolje rastu tamo gdje je pH oko 6,5 - 7,5.[1]
Jestivost[uredi | uredi kôd]
Voće - sirovo. Sočna pulpa je slatkog okusa. Kožica ostaje tamnozelena čak i kada je plod potpuno zreo. Plod je dug oko 5 cm, a širok 4 cm. Okrugli plod je promjera oko 35 mm.[1]
Ljekovitost[uredi | uredi kôd]
Lišće i korijenje nekih, ako ne i svih, članova ovog roda sadrži tvar zvanu 'pasiflorin' koja je slična morfiju i učinkovito je sredstvo za smirenje. Listovi mnogih vrsta također se smatraju anthelminticima, antihistericima i dijaforeticima. U Brazilu se koriste za suzbijanje povremenih groznica, kožnih upala i erizipela.[1]
Literatura[uredi | uredi kôd]
- Botanički vrt Missour Passiflora pardifolia, 2009. Pristupljeno 15. siječnja 2011.
- Ker Gawler, J.B. 1822. Bot. Reg. 8: t. 673.
Izvori[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Passiflora picturata |
| Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Passiflora picturata |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Passiflora picturata |