Klinička depresija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Klasifikacija prema MKB-10
F32 Depresija
F33 Povratni depresivni poremećaj

Depresija spada u skupinu poremećaja karakteriziranih kao poremećaji raspoloženja (unipolarni poremećaj). To je teško psiho-fizičko stanje praćeno raznim nuspojavama i popratnim efektima. Depresivno raspoloženje karakterizira povlačenje bolesnika u sebe, potištenost, pad vitalnih dinamizama, nesanica, gubitak apetita, opsjednutost crnim mislima, usporeni misaoni tijek, beznadnost i bespomoćnost.

Podjela[uredi VE | uredi]

Postoje tri glavne vrste depresije:

  1. Početna laka depresija
  2. Srednja prolazna depresija
  3. Teško depresivno stanje


Simptomi[uredi VE | uredi]

  • promjene raspoloženja tijekom dana. Često je stanje teže jutrom, a raspoloženje se popravlja kako dan napreduje. Ipak, način promjene raspoloženja može biti potpuno obrnut.
  • poremećen san, često s ustajanjem vrlo rano ujutro, i nemogućnost nastavljanja normalnog sna. To se često događa zbog brojnih misli koje "zuje" kroz glavu
  • opće usporavanje misaonog tijeka, ali i govora i tjelesnih kretnji
  • osjećaj tjeskobe
  • manjak energije
  • nesposobnost uživanja u stvarima
  • manjak koncentracije
  • osjećaj zaboravljivosti
  • negativne misli o budućnosti
  • osjećaj krivice
  • okrivljavanje sebe i niska razina samopouzdanja
  • osjećaj beznađa
  • preokupiranost bolestima
  • gubitak apetita i kao rezultat gubitak težine
  • smanjena želja za seksom

Epidemiologija[uredi VE | uredi]

Broj muškaraca kod kojih će se razviti i biti dijagnosticirana depresija tijekom života iznosi 7% do 12% od ukupne muške populacije. Kod žena je taj broj nešto veći i iznosi od 20% do 25%.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Mentalhealthstubimg.PNG Nedovršeni članak Klinička depresija koji govori o psihijatriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Esculaap4.svg     Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!