Prijeđi na sadržaj

Pennsylvania

Izvor: Wikipedija
Pennsylvania
Zastava savezne države Pennsylvania Grb savezne države Pennsylvania
Nadimak: The Keystone State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Pennsylvania
Glavni gradHarrisburg
Najveći gradPhiladelphia
GuvernerTom Wolf (Demokratska stranka)
Službeni jezikni jedan, de facto engleski, često se koristi i njemački
Površina119.283 km²
 - kopno116.074 km²
 - voda3.208 km²
Stanovništvo (2000.)
 - broj12.281.054
 - gustoća106//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum12. prosinca 1787.
 - poredak2.
Vremenska zonaEastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina39°43'N - 42°N
Zemljopisna dužina74°43'W - 80°31'W
Širina255 km
Dužina445 km
Visina
 - najviša979 m
 - najniža0 m
Kratice
 - poštanskaPA
 - ISO 3166-2US-PA
Internetska stranicawww.state.pa.us

Pennsylvania je američka savezna država smještena na Istočnoj obali SAD-a, omeđena saveznim državama New York, New Jersey, Delaware, Maryland, West Virginia i Ohio.[1] Glavni grad je Harrisburg.

Razvijena je poljoprivreda, šumarstvo te metalurška, kemijska i prehrambena industrija.

U Punxsutawneyju se svake godine 2. veljače slavi Sviščev dan.

Pittsburgh je jedan od značajnijih centara američkih Hrvata, čija je emigracija ondje započela u 18. stoljeću. Ujedno je i sjedište najveće organizacije hrvatskih iseljenika, Hrvatske bratske zajednice, te mnogih institucija i župa.[2]

Svoje ime Pennsylvania je dobila po britanskom admiralu Williamu Pennu i svojoj prirodnoj specifičnosti (sylvania, „šumska zemlja”).[1]

Okruzi (Counties)

[uredi | uredi kôd]

Pennsylvania se sastoji od 67 okruga (engleski: counties)

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Popisom iz 2002. Pennsylvania ima 12 335 091 stanovnika.[3] Etnička struktura 2000. je izgledala ovako:

Indijanci

[uredi | uredi kôd]

Domorodačko indijansko stanovništvo Pennsylvanije je nestalo. Prastanovnici su bili plemena Susquehanna ili White Minqua s rijeke Susquehanna River, a prostirali su se i po državama New York i Maryland. Drugo pleme bili su Honniasont ili Black Minqua s gornjeg Ohia, a prostirali su se i u Zapadnu Virginiju.

Najveći gradovi

[uredi | uredi kôd]
Grad Okrug Stanovnici
1. travnja 2000.
Stanovnici
1. srpnja 2004.
Philadelphia Philadelphia 1.517.550 1.470.151
Pittsburgh Allegheny 334.563 322.450
Allentown Lehigh 106.632 106.732
Erie Erie 103.717 103.925
Reading Berks 81.207 80.727
Scranton Lackawanna 76.415 73.928
Bethlehem Bethlehem 71.329 72.441
Lancaster Lancaster 56.348 55.182
Altoona Blair 49.523 47.832
Harrisburg Harrisburg 48.950 47.635
Wilkes-Barre Luzerne 43.123 41.559
York York 40.862 40.043
State College Centre 38.420 39.311
Chester Delaware 36.854 36.922
Bethel Park Allegheny 33.556 32.670
Norristown Montgomery 31.282 30.873
Williamsport Lycoming 30.706 30.175
Monroeville Monroeville 29.349 28.486
Plum Allegheny 26.940 26.684
New Castle New Castle 26.309 25.308
Easton Easton 26.263 26.267
Lebanon Lebanon 24.461 23.925

Bilješke

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 2.
  2. Bertović, Franjo. 10. travnja 2016. Pittsburgh kao hrvatska metropola. Moja Hrvatska. Pristupljeno 30. svibnja 2024.
  3. http://www.bellevilleil.areaconnect.com/population.htm?s=PA Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. kolovoza 2011. (Wayback Machine)

Literatura

[uredi | uredi kôd]


Članak Pennsylvania koji govori o zemljopisu je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.