Georgia

Izvor: Wikipedija
Georgia
Zastava savezne države Georgia Grb savezne države Georgia
Nadimak: Peach State
Karta SAD-a s istaknutom saveznom državom Georgia
Glavni grad Atlanta
Najveći grad Atlanta
Guverner Brian Kemp (Republikanska stranka)
Službeni jezik engleski
Površina 154.077 km²
 - kopno 150.132 km²
 - voda 3.945 km²
Stanovništvo (2004.)
 - broj 8.829.383
 - gustoća 57//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
 - datum 2. siječnja 1788.
 - poredak 4.
Vremenska zona Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina 30°31'N - 35°N
Zemljopisna dužina 81°W - 85°53'W
Širina 370 km
Dužina 480 km
Visina
 - najviša 1458 m
 - najniža 0 m
Kratice
 - poštanska GA
 - ISO 3166-2 US-GA
Internetska stranica www.georgia.gov

Georgia[1][2][3][4] [ˈdʒɔɹdʒə] ili Georgija[5] savezna je država SAD-a. Nadimak joj je „Peach State“ (Država Bresaka).

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Sjeverni dio države stvaraju Blue Ridge Mountains brda. Najviša visina države je Brasstown Bald (1458 m). Dužina obale prema atlantskom oceanu iznosi 161 km.

Granice[uredi | uredi kôd]

Istočna granica Georgije je atlantski ocean i savezna država Južna Karolina, na jugu graniči s Floridom na zapadu s Alabamom i na sjeveru s Tennesseejem i Sjevernom Karolinom.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

U Georgiji živi 8.684.715 stanovnika (Stanje: 2003.), od toga su 62,6 % bijelci, 28,7 % crnci, 5,3 % Hispanjolci, 2,1 % Azijati, 0,3 % Indijanci. Postoji 3.006.369 domaćinstava.

Indijanci – Georgia je domovina poglavito Indijancima jezične porodice Muskhogean, to su, viz.: Apalachicola, Chiaha, Guale, Hitchiti, Oconee, Okmulgee, Tamathli, Yamasee i Yuchi (porodica Uchean).

Povijest[uredi | uredi kôd]

Prije što su u Georgiju stigli Europljani, vladali su Indijanci Creek i Cherokee. Prvi Europljanin bio je Španjolac Lucas Vázquez de Ayllón, koji je 1526. blizu otok Sv. Katarine (St. Catherine's Island) stvorio prvu koloniju. Hernando de Soto je stigao 1540. na obalu Georgije i istraživao je zemlju. 1566. španjolci osnivaju Santa Catalinu. Konflikt između Španjolske i Engleske je izbio oko 1670., kad su Englezi sa sjevera iz Karoline a Španjolci s juga iz Floride naišli jedni na druge. Englezi su nazvali zemlju u čast svome kralju 'Georgu II.' Georgia.

Okruzi (Counties)[uredi | uredi kôd]

Georgia se sastoji od 159 okruga (counties).

Najveći gradovi[uredi | uredi kôd]

Gradovi s više od 15.000 stanovnika
(Stanje : 1. srpanj 2004)
Atlanta 419.122 Douglasville 26.461
Augusta 191.326 Statesboro 24.604
Columbus 182.850 Duluth 24.255
Savannah 129.808 Griffin 23.397
Athens 102.744 Newnan 22.520
Macon 94.990 Forest Park 21.184
Roswell 85.044 Carrollton 21.010
Albany 76.253 Milledgeville 19.268
Marietta 60.547 Snellville 18.782
Warner Robins 56.305 Thomasville 18.526
Smyrna 45.755 College Park 18.353
Valdosta 45.373 Decatur 18.251
Rome 35.551 Acworth 18.093
East Point 35.457 Cartersville 17.403
Alpharetta 34.245 Woodstock 17.214
Peachtree City 33.810 Americus 16.737
Dalton 31.478 Dublin 16.689
Gainesville 31.107 Tifton 16.197
Hinesville 30.566 St. Marys 16.187
Kennesaw 27.433 Brunswick 15.978
LaGrange 26.955 Riverdale 15.611
Lawrenceville 26.925 Waycross 15.187

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Badurina, Lada; Marković, Ivan; Mićanović, Krešimir. 2008. Hrvatski pravopis. Matica hrvatska. Zagreb. str. 43. ISBN 978-953-150-815-5
  2. Babić, Stjepan; Moguš, Milan. 2011. Hrvatski pravopis. Školska knjiga. Zagreb. str. 52. ISBN 978-953-0-40034-4
  3. Klaić, Bratoljub. 1987. Rječnik stranih riječi. Nakladni zavod Matice hrvatske. Zagreb. str. 479
  4. Mršić, Dubravko. 2000. Eponimski leksikon. Matica hrvatska. Zagreb. str. 118. ISBN 953-150-600-0
  5. Georgija. Hrvatski jezični portal. Pristupljeno 25. rujna 2023.
Nedovršeni članak Georgia koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.