Petar Krasić

Izvor: Wikipedija

Stjepan fra Petar Krasić (Čitluk, 2. kolovoza 1935.) je hrvatski franjevac iz BiH, poznati kinolog, ljubitelj prirode i upravitelj Parka prirode Blidinje. Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1958. u Mostaru.

Brat je[1] poznatog hrvatskog franjevca, poznatog po radu u crkvenom školstvu u iseljeništvu, fra Ljube Krasića.[2]

Životopis[uredi | uredi kôd]

Za vrijeme velikosrpske agresije na BiH, fra Petar Krasić suorganizirao je Cestu spasa koja je prolazila pored Masne Luke i kojom je spas našlo više od tristo tisuća Muslimana.[2]

Diljem Hercegovine i Hrvatske postao je poznat kao graditelj crkve i franjevačkog doma u Masnoj Luci kod Blidinja.[1] Ta su mjesta u mjesnim hrvatskim legendama mjesta gdje su obitavali hajduci i djevice, poput Mijata Tomića i Dive Grabovčeve.[1]

Godine 2003. Europska unija ga je stavila na popis nepoželjnih, jer je navodno pomagao hrvatskom generalu Anti Gotovini pri bijegu.[1] Mediji su nagađali da se upravo na Vran planini i Čvrsnici skrivaju Ante Gotovina i svojedobno Mirko Norac, zatim su te teze uporno ponavljali, obnavljali i nadopunjavali, iako nikad nisu javno dali uvjerljiv dokaz za takve tvrdnje.[1] Teze su išle dotle da su pojedini mediji tvrdili da je Gotovinu prebacio u kanadski Norval.[1] Međutim, 2003. te je teze prihvatila i Europska unija te je fra Petar završio na tom popisu.[1] Fra Petrovo ime našlo se je na OHR-ovoj crnoj listi osoba iz BiH kojima je zabranjen ulazak u zemlje EU-a.[2] Obrazloženje koje je dao Paddy Ashdown jest da fra Petar navodno skriva Antu Gotovinu.[2] Fra Petar Krasić bio je jedini Hrvat na tom popisu na kojem je bilo 14 osoba, a kojima je EU zabranila ulazak na svoj teritorij jer se sumnjalo da pomažu osobama optuženim za ratne zločine.[3] Budući da se radilo o vrlo teškim izrečenim optužbama koje se nije ni pokušalo provjeriti, Hercegovačka franjevačka provincija najavila je da će uputiti zbog toga prosvjed Visokom predstavniku za BiH Paddyju Ashdownu.[3]

Fra Petar Krasić optužbu je nazvao udarom na franjevce, osobito na hercegovačke, te uopće udarom Hrvate u BiH.[2] Izjavio je da ga optužuju po sličnoj tehnici kao u komunizmu, kad je optuživan sličnom retorikom, bez dokaza i razloga.[2]

2006. godine maknut je s tog popisa.[4] Komentiravši događaje, izjavio je da je ta optužba bila ciljana baš na nj i na instituciju franjevačkog reda i Katoličke crkve, odnosno, kako je bio točno predvidio, da će optužitelji na kraju optuživati i Vatikan, koji su optuživali "čak i za nešto više od mogućeg skrivanja i pomaganja Gotovini ".[4]

Danas je voditelj Kuće molitve u Poljima u Masnoj Luci.[5]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g Tko je hercegovački fratar koji po obavještajcima EU-a skriva Antu Gotovinu? Fra Krasić: Gotovina i Norac ne bi se obratili, kad bih i želio pomoći, Novi list, 3. srpnja 2003., pristupljeno 19. kolovoza 2014.
  2. a b c d e f Petar Miloš: Tragom vijesti - fra Petar Krasić u odluci o zabranu ulaska u EU prepoznaje udar na katolike i Hrvate, Slobodna Dalmacija, 3. srpnja 2003., pristupljeno 19. kolovoza 2014.
  3. a b Tko je hercegovački fratar koji po obavještajcima EU-a skriva Antu Gotovinu?Inačica izvorne stranice arhivirana 19. kolovoza 2014., članak iz Jutarnjeg lista (autor S. P.): Fra Petar Krasić: Laž je da sam pomagao Gotovini, antegotovina.com, pristupljeno 19. kolovoza 2014.
  4. a b Zoran Krešić: Fra Petar Krasić: Nepopravljiva šteta napada na mene i Katoličku crkvu, Večernji list, 10. ožujka 2006.
  5. Večernji list: Novi raspored franjevaca u Hercegovini[neaktivna poveznica], medjugorje-info.com, pristupljeno 19. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]