Trava iva
| Trava iva | |
|---|---|
 Trava iva, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Lamiaceae |
| Rod: | Teucrium |
| Vrsta: | T. montanum |
| Dvojno ime | |
| Teucrium montanum L. | |
| Baze podataka | |
Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum) je puzeći polugrm iz porodice usnača. Stabljika je djelomično drvenasta, listovi lancetasti, s donje strane dlakavi i svjetlije boje, a s gornje tamnozeleni. Cvjetovi su blijedožuti. Godine 2018., berba trave Ive na Ozrenu uvrštena je UNESCO-ov popis Svjetske baštine.[1]
Raširenost[uredi | uredi kôd]
Raste po kamenitim tlima, u brdovitim planinskim predjelima, od Španjolske, Francuske, Italije i Balkana, pa do Krima i Male Azije. Raste i u srednjoj Europi (južna Njemačka, Švicarska, Poljska, Austrija) te u Sjevernoj Africi.
Kod nas je ima od Učke, planina riječkog zaleđa (Obruč), Velebita, Biokova, pa na jug sve do planina dubrovačkog zaleđa (Sniježnica Konavoska).
Omiljena je među travarima, ali i u narodu, dovoljno je spomenuti skoro svima znanu uzrečicu »Trava iva od mrtva pravi živa«, odnosno u varijanti iz 16. stoljeća, u stihovima hrvatskog pjesnika, benediktinca Mavra Vetranovića »A čto e trava iva, ke e kripos tolika, od martva bi živa vratila čovika«.
Ljekovitost[uredi | uredi kôd]
Trava iva djeluje antiseptički (uništava patogene mikroorganizme) i uklanja štetne tvari iz crijeva i želuca, regulira probavu, a djeluje i kao sredstvo za jačanje te pospješuje izlučivanje mokraće.[2] Dobra je i za bolesti kože i pluća. Djelotvorna je također i kod bolesti usta i grla, kod raznih infekcija, gljivica i afti. Po nekim novijim znanstvenim istraživanjima mogla bi se koristiti i kod tumora prostate i dojke.[3][4][5] Koristi se i u hortikulturi.
Sadržaj makro i mikroelemenata u nadzemnoj biljci[uredi | uredi kôd]
Od makroelemenata (mg/g) identificirani su kalij (6,47), kalcij (3,89), natrij (0,058), magnezij (1,43) i željezo (107 μg/g).
Od mikroelementa (μg/g) identificirani su aluminij (133), nikal (125), cink (14,9), mangan (25,9), bakar (3,60), stroncij (3,77), krom (0,386), kobalt (0,059) i olovo (6,02).[6]
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
- Lesinger, I. Kućna biljna ljekarna (Smi-Ž), Rijeka 2006.
- Forenbacher, S. Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb 2001.
- Kušan, F. Naše ljekovito bilje, Zagreb 1947.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ "Branje trave ive na Ozrenu" upisano na listu UNESCO-a. klix.ba. 28. studenoga 2018. Pristupljeno 29. listopada 2021.
- ↑ Alternativa „Trava iva od mrtva pravi živa". Inačica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2018. Pristupljeno 28. lipnja 2018. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ https://repozitorij.ktf-split.hr/islandora/object/ktfst:101/preview Pristupljeno 25.06.2018.
- ↑ https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0367326X06001122
- ↑ https://www.scienceopen.com/document_file/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736/PubMedCentral/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736.pdf
- ↑ Elemental characterisation of the medical herbs Salvia officinalis L. and Teucrium montanum L. grown in Croatia Microchemical Journal 03/2013; 107:185-189., DOI:10.1016/j.microc.2012.06.013 Iva Juranović Cindrić · Michaela Zeiner · Eva Glamuzina · Gerhard Stingeder , str.188
