Trava iva

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Trava iva
Trava iva
Trava iva
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Lamiaceae
Rod: Teucrium
Vrsta: T. montanum
Dvojno ime
Teucrium montanum
L.

Trava iva (planinski dubačac lat. Teucrium montanum) je puzeći polugrm iz porodice usnača. Stabljika je djelomično drvenasta, listovi lancetasti, sa donje strane dlakavi i svjetlije boje, a sa gornje tamnozeleni. Cvjetovi su blijedožuti.

Raširenost[uredi VE | uredi]

Raste po kamenitim tlima, u brdovitim planinskim predjelima, od Španjolske, Francuske, Italije i Balkana, pa do Krima i Male Azije. Raste i u srednjoj Europi (južna Njemačka, Švicarska, Poljska, Austrija), te u Sjevernoj Africi.

Kod nas je ima od Učke, planina riječkog zaleđa (Obruč), Velebita, Biokova, pa na jug sve do planina dubrovačkog zaleđa (Sniježnica Konavoska).

Omiljena je među travarima, ali i u narodu, dovoljno je spomenuti skoro svima znanu uzrečicu "Trava iva od mrtva pravi živa", odnosno u varijanti iz 16. stoljeća, u stihovima hrvatskog pjesnika, benediktinca Mavra Vetranovića "A čto e trava iva, ke e kripos tolika, od martva bi živa vratila čovika".

Ljekovitost[uredi VE | uredi]

Trava iva djeluje antiseptički (uništava patogene mikroorganizme) i uklanja štetne tvari iz crijeva i želuca, regulira probavu, a djeluje i kao sredstvo za jačanje te pospješuje izlučivanje mokraće.[1] Dobra je i za bolesti kože i pluća. Djelotvorna je također i kod bolesti usta i grla, kod raznih infekcija, gljivica i afti. Po nekim novijim znanstvenim istraživanjima mogla bi se koristiti i kod tumora prostate i dojke.[2][3][4] Koristi se i u hortikulturi.

Sadržaj makro i mikroelemenata u nadzemnoj biljci[uredi VE | uredi]

Od makroelemenata (mg/g) identificirani su kalij (6,47), kalcij (3,89), natrij (0,058), magnezij (1,43) i željezo (107 μg/g).

Od mikroelementa (μg/g) identificirani su aluminij (133), nikl (125), cink (14,9), mangan (25,9), bakar (3,60), stroncij (3,77), krom (0,386), kobalt (0,059) i olovo (6,02).[5]

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Forenbacher, S. Velebit i njegov biljni svijet, Zagreb 2001.

Kušan, F. Naše ljekovito bilje, Zagreb 1947.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Trava iva
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Teucrium montanum

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Alternativa „Trava iva od mrtva pravi živa“
  2. https://repozitorij.ktf-split.hr/islandora/object/ktfst:101/preview Pristupljeno 25.06.2018.
  3. https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0367326X06001122
  4. https://www.scienceopen.com/document_file/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736/PubMedCentral/8934508c-4791-4d45-ab29-ca8f9afda736.pdf
  5. Elemental characterisation of the medical herbs Salvia officinalis L. and Teucrium montanum L. grown in Croatia Microchemical Journal 03/2013; 107:185-189., DOI:10.1016/j.microc.2012.06.013 Iva Juranović Cindrić · Michaela Zeiner · Eva Glamuzina · Gerhard Stingeder , str.188