Poledica
Poledica je glatka, zbijena i prozirna naslaga leda, nastala smrzavanjem pothlađenih kapljica kiše ili rosulje na tlu kada je temperatura blizu 0 °C, ili smrzavanjem kapljica na vrlo hladnim fizikalnim tijelima.[1]
Podrobniji članak o temi: HidrometeoriHidrometeori su proizvodi vodene pare koji u krutom ili tekućem stanju padaju na Zemlju (kiša, rosulja, snijeg, tuča, sugradica), ili lebde u atmosferi (magla, sumaglica), ili lebde vjetrom uzdignuti sa Zemljine površine (mećava, vijavica, dim mora), ili se talože na tlu (rosa, mraz, inje, poledica, snježni pokrivač).[2]
Podrobniji članak o temi: Ledena kišaLedena kiša, prehladna kiša ili smrzavajuća kiša je kiša kojoj su kapljice na temperaturi nižoj od 0 °C. Može nastati kada je u najnižem sloju atmosfere vrlo hladno (manje od 0 °C), a iznad struji topli zrak (temperaturna inverzija). Kada snijeg, padajući, naiđe na sloj toploga zraka, obično na visini između 800 i 2 000 metara, pahuljice se rastope i postanu kiša koja se u sloju hladnoga zraka neposredno iznad površine tla ohladi na temperaturu nižu od 0 °C, ali se ne smrzne. U dodiru s predmetima na tlu ledena se kiša trenutačno smrzava i nastaje poledica. Pod težinom leda mogu stradati šume, dalekovodi, obilna ledena kiša može zalediti ceste i okovati ledom velika područja.[3]
- ↑ poledica. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2018.
- ↑ "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
- ↑ ledena kiša (prehladna kiša, smrzavajuća kiša). Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 2018.