Prijeđi na sadržaj

Ledena kiša

Izvor: Wikipedija
Ledena kiša može biti vrlo opasna za dalekovode zbog povećanja težine na kablovima.

Ledena kiša, prehladna kiša ili smrzavajuća kiša je kiša kojoj su kapljice na temperaturi nižoj od 0 °C. Može nastati kada je u najnižem sloju atmosfere vrlo hladno (manje od 0 °C), a iznad struji topli zrak (temperaturna inverzija). Kada snijeg, padajući, naiđe na sloj toploga zraka, obično na visini između 800 i 2 000 metara, pahuljice se rastope i postanu kiša koja se u sloju hladnoga zraka neposredno iznad površine tla ohladi na temperaturu nižu od 0 °C, ali se ne smrzne. U dodiru s predmetima na tlu ledena se kiša trenutačno smrzava i nastaje poledica. Pod težinom leda mogu stradati šume, dalekovodi, obilna ledena kiša može zalediti ceste i okovati ledom velika područja.[1]

Hidrometeori

[uredi | uredi kôd]

Hidrometeori su proizvodi vodene pare koji u krutom ili tekućem stanju padaju na Zemlju (kiša, rosulja, snijeg, tuča, sugradica), ili lebde u atmosferi (magla, sumaglica), ili lebde vjetrom uzdignuti sa Zemljine površine (mećava, vijavica, dim mora), ili se talože na tlu (rosa, mraz, inje, poledica, snježni pokrivač).[2]

Poledica

[uredi | uredi kôd]

Poledica je glatka, zbijena i prozirna naslaga leda, nastala smrzavanjem pothlađenih kapljica kiše ili rosulje na tlu kada je temperatura blizu 0 °C, ili smrzavanjem kapljica na vrlo hladnim fizikalnim tijelima.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ledena kiša (prehladna kiša, smrzavajuća kiša), [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. "Tehnička enciklopedija" (Meteorologija), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.
  3. poledica, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.