Vučedolska golubica: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika Josip Bernard Borzić (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Croxyz Oznaka: brzo uklanjanje |
Popravljeno Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
| godina= <br>oko [[2800. pr. Kr.]] - [[2400. pr. Kr.]] |
| godina= <br>oko [[2800. pr. Kr.]] - [[2400. pr. Kr.]] |
||
| materijal=[[keramika]] |
| materijal=[[keramika]] |
||
| veličina=dovoljna |
|||
| visina=visina 19,7 cm |
|||
| muzej = [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološki muzej]] |
| muzej = [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološki muzej]] |
||
| grad= [[Zagreb]] |
| grad= [[Zagreb]] |
||
}} |
}} |
||
'''Vučedolska golubica''', ispravnije '''vučedolska jarebica''', najpoznatija je keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku jarebice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada [[Vukovar]]a, u čijoj se blizini nalazi [[Vučedol]]. Imala je kultnu namjenu kao |
'''Vučedolska golubica''', ispravnije '''vučedolska jarebica''', najpoznatija je keramička posuda s [[arheologija|arheoloških]] iskopina na [[Vučedol]]u. Modelirana u obliku jarebice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada [[Vukovar]]a, u čijoj se blizini nalazi [[Vučedol]]. Imala je kultnu namjenu kao kladionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima)and shii u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vratu ima inkrustirana tri simbola klepsidre, odnosno dvostruke sjekire.<ref name = MMB/> |
||
Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]]. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.<ref name = MMB>Marina Miličević Bradač, ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8694 Vučedolska "golubica" kao posuda]'', Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11. travnja 2004.</ref> Trenutačno se nalazi u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]]. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor). |
Iako je prozvana [[golub]]ica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici [[jarebica|jarebici]]. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.<ref name = MMB>Marina Miličević Bradač, ''[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8694 Vučedolska "golubica" kao posuda]'', Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11. travnja 2004.</ref> Trenutačno se nalazi u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]]. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor). |
||
Inačica od 19. studenoga 2023. u 06:20
 Vučedolska golubica | |
| nepoznatog autora, oko 2800. pr. Kr. - 2400. pr. Kr. | |
| keramika | |
| Arheološki muzej, Zagreb | |
| Portal: Likovna umjetnost |
Vučedolska golubica, ispravnije vučedolska jarebica, najpoznatija je keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu. Modelirana u obliku jarebice, postala je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada Vukovara, u čijoj se blizini nalazi Vučedol. Imala je kultnu namjenu kao kladionica. Tamne je boje, ukrašena bijelim ukrasima (mašnice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima)and shii u urezanom ukrasu i ornamentu nastalom žigosanim ubadanjem. Na vratu ima inkrustirana tri simbola klepsidre, odnosno dvostruke sjekire.[1]
Iako je prozvana golubica, arheolozi smatraju da se zapravo radi o ptici jarebici. Nastala je između 2800. i 2400. g. pr. Kr., a nađena je 1938. godine.[1] Trenutačno se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Služila je kao kadionica i jedinstveni je primjerak (danas služi kao povijesni materijalni izvor).
Vučedol kraj Vukovara značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare. Drži se da je nastala dolaskom indoeuropskih doseljenika oko 3000. pr. Kr. i trajala do približno 2200. pr. Kr. Obilježja su te kulture novi metalurški postupci, iznimno vješti keramičari, a prema nekim istraživačima imali su i kalendar zabilježen na keramičkim posudama.[2]
Vidi još
Izvori
- ↑ a b Marina Miličević Bradač, Vučedolska "golubica" kao posuda, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 11. travnja 2004.
- ↑ Hrvatska: zemlja i ljudi - Prapovijest