Raci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. prosinca 2023. u 09:21

Raci (srp. Раци, mađ. Rác, Rácok, nje. Raizen, eng. Ratzians, Rascians, lat. Rasciani) je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje Srba. U velikom dijelu se to odnosilo na pravoslavne Srbe, ali kad se govorilo o "katoličkim Racima", govorilo se o Srbima koji su kasnije postali Hrvati, a u to su spadale i male skupine Bugara.^[1]

Raci se počinju spominjati uz prisustvo samoupravne države kojom je kontrolirao car Ivan Crni sa sjedištem u Subotici.^{[nedostaje izvor]}

Prema Ivanu Belostencu Raci se povezuju s Vlasima ’Vlah’ tumačen latinskim izrazima ‘Valachus, Rascinus, Trax, Tracus, Thr(a)cis’. Za Belostenca bi Vlah i Rašanin (Rascianus) bili sinonimi za stanovnike antičke Trakije ili jednim dijelom naroda starih Tračkih plemena.^{[nedostaje izvor]}

Podrijetlo imena Rac je od srpske države Raške, jer su prve seobe Srba na područje Ugarske bile još u srednjem vijeku. Budući da su Srbi u pojedinim područjima bili brojni, a jezici južnih Slavena su Mađarima svi izgledali slično, odnosno nisu ih znali razlikovati zbog velike različitosti mađarskog od slavenskih jezika, Mađari su tim imenom nazivali sve južne Slavene, što je ušlo i u povijesne dokumente, jer su ih sve smatrali Srbima. Kod podunavskih Hrvata, koji su bili integrirani u mađarsko društvo, oni su doživljavali ime Rac kao zajedničko ime svim južnim Slavenima, pa se događalo da su ga i sami dijelom prihvaćali i sebe smatrali Srbima, a nekima su vlasti to ime nametnule.^[2] Potvrda tome da su to ime prihvaćali kao općenitiju oznaku sebe kao Srba se vidi po tome što su hrvatsko ime odbijali. Iz istih razloga je neprihvatljivo poistovjećivati nazive Rac i Hrvat u analizi povijesnih dokumenata, niti tumačiti pojam "katolički Rac" kao "katolički Hrvat", jer se oni nazivaju Srbima i to je česta praksa u mađarskoj i srpskoj historiografiji.".^[3]

Drugu teoriju, koju historiografija ne prihvaća, iznio je Matija Evetović. On je ime "Rac" i pridjev "racki" izveo od pridjeva "hrvatski", sukladno pravilima govora tamošnjih bunjevačkih Hrvata hrvatski->rvacki->racki.

Danas se to ime održalo u toponimima, a kod Hrvata označava etničku skupinu rackih Hrvata kao katoličkih Srba.

Bilješke

↑ Trócsányi, Zs. 1985. The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848). Etudes historiques hongroises (engleski): p. 542 |pages= sadrži dodatni tekst (pomoć)
↑ Hrvatski glasnik br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (PDF)
↑ Croatica Christiana Periodica, Vol.59 No.- Svibanj 2007. Robert Skenderović: Suradnja biskupa J. J. Strossmayera i Ivana Antunovića, pdf.

[1] Trócsányi, Zs. 1985. The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848). Etudes historiques hongroises (engleski): p. 542 |pages= sadrži dodatni tekst (pomoć)

[2] Hrvatski glasnik br. 28/2008. Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (PDF)

[3] Croatica Christiana Periodica, Vol.59 No.- Svibanj 2007. Robert Skenderović: Suradnja biskupa J. J. Strossmayera i Ivana Antunovića, pdf.

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-'''Raci''' (srp. ''Раци'', mađ. ''Rác'', ''Rácok'', nje. ''Raizen'', eng. ''Ratzians'', ''Rascians'', lat. ''Rasciani'') je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje [[Južni Slaveni|južnih Slavena]]. U velikom dijelu se to odnosilo na [[Srbi|Srbe]], ali kad se govorilo o "katoličkim Racima", govorilo se o [[Hrvati]]ma, a u to su spadale i skupine [[Bugari|Bugara]].<ref>{{cite journal |title=The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848) |last=Trócsányi |first=Zs. |journal=Etudes historiques hongroises |year=1985 |language=English |pages=p. 542}}</ref>
+'''Raci''' (srp. ''Раци'', mađ. ''Rác'', ''Rácok'', nje. ''Raizen'', eng. ''Ratzians'', ''Rascians'', lat. ''Rasciani'') je bilo ime koje su u srednjem vijeku, novom vijeku, ali i u novije vrijeme, njemačke i mađarske vlasti, kao i njihovi povjesničari koristili za označavanje [[Južni Slaveni| Srba]]. U velikom dijelu se to odnosilo na pravoslavne [[Srbi|Srbe]], ali kad se govorilo o "katoličkim Racima", govorilo se o Srbima koji su kasnije postali [[Hrvati]], a u to su spadale i male skupine [[Bugari|Bugara]].<ref>{{cite journal |title=The legal status of the Bulgarian colonies of Transylvania (1690-1848) |last=Trócsányi |first=Zs. |journal=Etudes historiques hongroises |year=1985 |language=English |pages=p. 542}}</ref>
-Raci se počinju spominjati uz prisustvo samoupravne države kojom je kontrolirao [[Ivan Crni]] sa sjedištem u [[Subotica|Subotici]].{{ni}}
+Raci se počinju spominjati uz prisustvo samoupravne države kojom je kontrolirao car [[Ivan Crni]] sa sjedištem u [[Subotica|Subotici]].{{ni}}
 Prema [[Ivan Belostenec|Ivanu Belostencu]] Raci se povezuju s [[Vlasi]]ma ’Vlah’ tumačen latinskim izrazima ‘Valachus, Rascinus, Trax, Tracus, Thr(a)cis’. Za Belostenca bi Vlah i Rašanin (Rascianus) bili sinonimi za stanovnike antičke [[Tracija (regija)|Trakije]] ili jednim dijelom naroda starih [[Tračani|Tračkih]] plemena.{{ni}}
-Podrijetlo imena Rac najvjerojatnije je od [[Raška|Raške]], jer su prve seobe Srba na područje Ugarske bile još u srednjem vijeku. Budući da su Srbi u pojedinim područjima bili brojni, a jezici južnih Slavena su Mađarima svi izgledali slično, odnosno nisu ih znali razlikovati zbog velike različitosti [[mađarski jezik|mađarskog]] od slavenskih jezika, Mađari su tim imenom nazivali sve južne Slavene, što je ušlo i u povijesne dokumente. Kod podunavskih Hrvata, koji su bili integrirani u mađarsko društvo, oni su doživljavali ime Rac kao zajedničko ime svim južnim Slavenima, pa se događalo da su ga i sami dijelom prihvaćali, a nekima su vlasti to ime nametnule.<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca {{pdf}}</ref> Potvrda tome da su to ime prihvaćali kao općenitiju oznaku sebe kao južnih Slavena, a ne kao Srba se vidi po tome što su srpsko ime odbijali. Iz istih razloga je neprihvatljivo poistovjećivati nazive Rac i Srbin u analizi povijesnih dokumenata, niti tumačiti pojam "katolički Rac" kao "katolički Srbin", što je česta praksa u mađarskoj i srpskoj historiografiji.''".<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/34449 Croatica Christiana Periodica, Vol.59 No.- Svibanj 2007.] Robert Skenderović: Suradnja biskupa J. J. Strossmayera i Ivana Antunovića, pdf. </ref>
+Podrijetlo imena Rac je od srpske države [[Raška|Raške]], jer su prve seobe Srba na područje Ugarske bile još u srednjem vijeku. Budući da su Srbi u pojedinim područjima bili brojni, a jezici južnih Slavena su Mađarima svi izgledali slično, odnosno nisu ih znali razlikovati zbog velike različitosti [[mađarski jezik|mađarskog]] od slavenskih jezika, Mađari su tim imenom nazivali sve južne Slavene, što je ušlo i u povijesne dokumente, jer su ih sve smatrali Srbima. Kod podunavskih Hrvata, koji su bili integrirani u mađarsko društvo, oni su doživljavali ime Rac kao zajedničko ime svim južnim Slavenima, pa se događalo da su ga i sami dijelom prihvaćali i sebe smatrali Srbima, a nekima su vlasti to ime nametnule.<ref>[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2008/glasnik28i.pdf Hrvatski glasnik br. 28/2008.] Pečuško predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca {{pdf}}</ref> Potvrda tome da su to ime prihvaćali kao općenitiju oznaku sebe kao Srba se vidi po tome što su hrvatsko ime odbijali. Iz istih razloga je neprihvatljivo poistovjećivati nazive Rac i Hrvat u analizi povijesnih dokumenata, niti tumačiti pojam "katolički Rac" kao "katolički Hrvat", jer se oni nazivaju Srbima i to je česta praksa u mađarskoj i srpskoj historiografiji.''".<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/34449 Croatica Christiana Periodica, Vol.59 No.- Svibanj 2007.] Robert Skenderović: Suradnja biskupa J. J. Strossmayera i Ivana Antunovića, pdf. </ref>
-Drugu teoriju, koju historiografija uglavnom ne prihvaća, iznio je [[Matija Evetović]]. On je ime "Rac" i pridjev "racki" izveo od pridjeva "hrvatski", sukladno pravilima govora tamošnjih bunjevačkih Hrvata ''hrvatski''->''rvacki''->''racki''.<!-- pisalo je u Zvoniku, taj broj nije na Internetu nakon reorganizacije stranica -->
+Drugu teoriju, koju historiografija ne prihvaća, iznio je [[Matija Evetović]]. On je ime "Rac" i pridjev "racki" izveo od pridjeva "hrvatski", sukladno pravilima govora tamošnjih bunjevačkih Hrvata ''hrvatski''->''rvacki''->''racki''.<!-- pisalo je u Zvoniku, taj broj nije na Internetu nakon reorganizacije stranica -->
-Danas se to ime održalo u toponimima, a kod Hrvata označava etničku skupinu [[racki Hrvati|rackih Hrvata]].
+Danas se to ime održalo u toponimima, a kod Hrvata označava etničku skupinu [[racki Hrvati|rackih Hrvata]] kao katoličkih Srba.
 <gallery>