Koncentracijski logor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 3. prosinca 2023. u 01:47

Koncentracijski ili sabirni logor (njem. Konzentrationslager, skr. KZ) je naziv za vojno nadzirani logor u kojemu su smješteni ratni zarobljenici ili civili radi ciljanoga ponižavanja, mučenja i/ili uništavanja tih skupina, no često imaju i sekundarnu namjenu kao radni logor.

Zatočenički logori koriste se za zatvaranje političkih protivnika režima, pripadnika pojedinih etničkih ili vjerskih skupina te nepoželjnog civilnog stanovništva. Takvi logori stvaraju se uglavnom tijekom ratova. Zatvorenici u njima su zatočeni bez sudskih procesa, najčešće temeljem političkih, vjerskih i narodnosnih pripadnosti ili uvjerenja.

Povijest

Prvi sabirni logor pojavio se za vrijeme Trećega kubanskog rata za neovisnost, kada je španjolski vojni guverner Valeriano Weyler naredio prisilno iseljavanje i zatvaranje seljaka i njihovih obitelji s područja gdje su djelovali kubanski pobunjenici. Zbog loših uvjeta i pretrpavanja umrlo je mnogo zatvorenika.

Britanci su koristili sabirne logore za vrijeme Drugoga Burskog rata, u kojemu su zatvarali uglavnom burske žene i djecu u logore diljem Južnoafričke Republike. Zbog loših uvjeta života u logorima, te slabe ishrane umrlo je više od 28 000 zatvorenika.

U Kraljevini Jugoslaviji uspostavljeni su sabirni logori pred Drugi svjetski rat. Namijenjeni su bili komunistima, a osnovani su na kraljevu zapovijed.

Tijekom Drugoga svjetskog rata obje strane držale su sabirne logore, no Sile Osovine koristile su sabirne logore za masovno istrebljivanje nepoželjnih etničkih skupina (npr. Židova, Roma, Slavena) te političkih neprijatelja. U mnogim slučajevima sabirni logori u nacističkoj Njemačkoj bili su radni logori u kojima su zatvorenici radili kao robovi.

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj djelovao je Sabirni logor Jasenovac. Nakon 1945. godine, dakle u sklopu SFRJ, neki sabirni logori nastavili su postojati, a u njih su odvođeni politički protivnici (označeni kao "neprijatelji države i naroda") hrvatske narodnosti.

Tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku 1990.-ih, branitelji i civili odvođeni su u sabirne logore koje su organizirali pobunjeni Srbi u Hrvatskoj na okupiranome teritoriju Republike Hrvatske te na teritoriju Srbije i Crne Gore. Najveći i najozloglašeniji bio je Logor Srijemska Mitrovica.

U ratu u BiH su također otvarani sabirni logori, a neki od najzloglasnijih su Omarska, Keraterm i Manjača, koji su bili pod nadzorom Vojske Republike Srpske.

Slike sabirnih logora

Ulaz u sabirni logor Auschwitz (1945. god.)
Ulaz u sabirni logor Dachau. (2010. god.)
Ulaz u sabirni logor Jasenovac.

Vanjske poveznice

Logori: Vrste zarobljeničkih logora i njihova povijesna uloga

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Koncentracijski logor

@@ Redak 10: / Redak 10: @@
 [[UK|Britanci]] su koristili sabirne logore za vrijeme [[Burski rat|Drugoga Burskog rata]], u kojemu su zatvarali uglavnom [[Buri (Južna Afrika)|burske]] žene i djecu u logore diljem [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]]. Zbog loših uvjeta života u logorima, te slabe ishrane umrlo je više od 28 000 zatvorenika.
-Za [[Staljin]]ova režima uspostavljeni su brojni [[gulag|gulazi]], još prije [[1941.]] i napada na [[SSSR]].
 U [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] uspostavljeni su sabirni logori pred [[Drugi svjetski rat]]. Namijenjeni su bili [[komunisti]]ma, a osnovani su na kraljevu zapovijed.