Šokol: razlika između inačica
m uklanjanje izmjene 6838775 suradnika Croatia879Bird (razgovor) Inačica nije pisana enciklopedijskim stilom, šokol se pravi i izvan Nina i okolice |
Tekst je pisan enciklopedijskim stilom 2005. godine od strane Andreja Šalova. To je izvorni tekst koji nema potrebe brisati. Svi znaju koja su to mjesta u okolici gdje se radi šokol jer se to provlači kroz medije. Grbe i Zaton su naselja u sastavu grada Nina. Za informaciju, godine 1962. u sastavu ondašnje općine Nin bilo je ukupno 28 naselja. |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Šokol narezani.jpg|thumb|Šokol narezani]] |
|||
{{Infookvir hrana |
|||
'''Šokol''' je izvorni proizvod koji se od davnina priprema u [[Nin]]u i okolnim mjestima. Način pripreme tajna je svake obitelji koja ga priprema. Začeci pripreme šokola sežu u [[17. stoljeće]]. |
|||
| ime = Šokol |
|||
| slika = [[Datoteka:Šokol narezani.jpg|250px]] |
|||
| opis slike = Narezani šokol |
|||
| drugo_ime = |
|||
| mjesto_podrijetla = [[Nin]] |
|||
| regija/država = [[Hrvatska]] |
|||
| kreator = |
|||
| vrsta = suhomesnati proizvod |
|||
| temperatura = hladno |
|||
| glavni_sastojci = [[svinjetina]] |
|||
| podvrste = |
|||
| kalorije = |
|||
| ostalo = |
|||
}} |
|||
'''Šokol''' je [[Suhomesnati proizvodi|suhomesnati proizvod]] dobiven od mesa [[Svinjska mast|svinjske]] vratine, čiji začeci pripreme sežu u [[17. stoljeće]] na području [[Nin]]a i okolnih naselja poput [[Grbe (Nin)|Grba]] i [[Zaton (Nin)|Zatona]]. |
|||
Sedamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zbog razvoja turizma napušta se držanje stoke u urbanim dijelovima grada, ali tradicija pripreme šokola ne prestaje. Meso se danas nabavlja od prirodno uzgojenih svinja. Šokol je delicija i poslužuje se u najsvečanijim prilikama. U Ninu i okolici autohtoni naziv za šokol je " ŠOKO". |
|||
Svaki je šokol drugačiji i ovisi o načinu obrade mesa, a bura koja puše u [[Zima|zimskim]] mjesecima jedan je od presudnih faktora za [[Kvaliteta|kvalitetu]] šokola. |
|||
== Priprema == |
== Priprema == |
||
| ⚫ | Priprema se slično kao [[pršut]], tri do sedam dana ostavlja se |
||
Šokol je suhomesnati proizvod dobiven od mesa svinjske vratine. |
|||
Nakon nekoliko mjeseci sušenja u prozračnoj prostoriji šokol je spreman za konzumaciju. |
|||
| ⚫ | |||
== Izvori == |
|||
Tako pripremljeno meso stavlja se u poseban ovitak i vezuje na poseban način sa špagom. Nakon toga dolazi do posljednje faze obrade, šokol se stavlja nekoliko dana na dim, a nakon dimljenja na vjetar - [[Bura|buru]]. Nakon nekoliko mjeseci sušenja u prozračnoj prostoriji šokol je spreman za degustaciju. Zanimljivo je da je svaki šokol drugačiji što ovisi o tajnama obrade mesa, a bura koja puše u zimskim mjesecima je najpresudniji faktor za kvalitetu šokola. |
|||
{{Izvori}} |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
{{Commonscat}} |
{{Commonscat}} |
||
[[Kategorija: Hrana]] |
|||
* {{PDF}} [https://www.nin.hr/pdf/ninski-sokol-hr.pdf Ninski šokol] |
|||
[[Kategorija:Hrvatski suhomesnati proizvodi]] |
|||
[[Kategorija: Nin]] |
[[Kategorija: Nin]] |
||
Inačica od 13. veljače 2024. u 15:31
Šokol je izvorni proizvod koji se od davnina priprema u Ninu i okolnim mjestima. Način pripreme tajna je svake obitelji koja ga priprema. Začeci pripreme šokola sežu u 17. stoljeće.
Sedamdesetih godina 20. stoljeća zbog razvoja turizma napušta se držanje stoke u urbanim dijelovima grada, ali tradicija pripreme šokola ne prestaje. Meso se danas nabavlja od prirodno uzgojenih svinja. Šokol je delicija i poslužuje se u najsvečanijim prilikama. U Ninu i okolici autohtoni naziv za šokol je " ŠOKO".
Priprema
Šokol je suhomesnati proizvod dobiven od mesa svinjske vratine. Priprema se slično kao pršut, tri do sedam dana ostavlja se ležati u morskoj soli, zatim se stavlja u kuhano crno vino i na kraju se meso oblaže i "špikuje" začinima: paprom, klinčićom, muškatnim oraščićima.
Tako pripremljeno meso stavlja se u poseban ovitak i vezuje na poseban način sa špagom. Nakon toga dolazi do posljednje faze obrade, šokol se stavlja nekoliko dana na dim, a nakon dimljenja na vjetar - buru. Nakon nekoliko mjeseci sušenja u prozračnoj prostoriji šokol je spreman za degustaciju. Zanimljivo je da je svaki šokol drugačiji što ovisi o tajnama obrade mesa, a bura koja puše u zimskim mjesecima je najpresudniji faktor za kvalitetu šokola.
