Vjekoslav Karas: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
slika |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vjekoslav Karas''' ([[Karlovac]], [[19. svibnja]] [[1821]]. - [[Karlovac]], [[5. srpnja]] [[1858]].), hrvatski slikar |
'''Vjekoslav Karas''' ([[Karlovac]], [[19. svibnja]] [[1821]]. - [[Karlovac]], [[5. srpnja]] [[1858]].), hrvatski slikar |
||
[[Slika:Vjekoslav Karas Autoportret.jpg|thumb|Vjekoslav Karas, autoportret]] |
|||
Usavršavao se u [[Italija|Italiji]]. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao [[flauta|flautu]] i [[gitara|gitaru]]. Vratio se u domovinu [[1848]]. i radio u slikarskoj školi u [[Zagrebu]]. U [[Travnik|Travniku]] je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]] u [[Đakovo|Đakovu]], život je završio u [[Korana|Korani]]. Slikarsku orijentaciju toga "''prvog ilirskog slikara''" najbolje pokazuje neorenesansna ''"Rimljanka s lutnjom"''. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja [[5. srpnja]] [[1858]]. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća. |
Usavršavao se u [[Italija|Italiji]]. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao [[flauta|flautu]] i [[gitara|gitaru]]. Vratio se u domovinu [[1848]]. i radio u slikarskoj školi u [[Zagrebu]]. U [[Travnik|Travniku]] je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayera]] u [[Đakovo|Đakovu]], život je završio u [[Korana|Korani]]. Slikarsku orijentaciju toga "''prvog ilirskog slikara''" najbolje pokazuje neorenesansna ''"Rimljanka s lutnjom"''. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja [[5. srpnja]] [[1858]]. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. |
||
[[Kategorija:hrvatski slikari|Karas, Vjekoslav]] |
[[Kategorija:hrvatski slikari|Karas, Vjekoslav]] |
||
Inačica od 10. studenoga 2005. u 20:01
Vjekoslav Karas (Karlovac, 19. svibnja 1821. - Karlovac, 5. srpnja 1858.), hrvatski slikar
Usavršavao se u Italiji. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru. Vratio se u domovinu 1848. i radio u slikarskoj školi u Zagrebu. U Travniku je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani. Slikarsku orijentaciju toga "prvog ilirskog slikara" najbolje pokazuje neorenesansna "Rimljanka s lutnjom". U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije. Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća.