Karboksilne kiseline: razlika između inačica
m robot Dodaje: ms:Asid karboksilik |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{mergetalk}} |
|||
[[Slika:Carboxylic-acid.svg|thumb|Strukturna formula karboksilne kiseline]] |
[[Slika:Carboxylic-acid.svg|thumb|Strukturna formula karboksilne kiseline]] |
||
[[Slika:Carboxylic-acid-group-3D.png|thumb|Štapićasti model karboksilne kiseline]] |
[[Slika:Carboxylic-acid-group-3D.png|thumb|Štapićasti model karboksilne kiseline]] |
||
Redak 9: | Redak 8: | ||
== Imenovanje karboksilnih kiselina == |
== Imenovanje karboksilnih kiselina == |
||
Karboksilne kiseline |
Karboksilne kiseline se imenuju tako da se ispred nastavka ''-ska kiselina'' doda ime [[alkani|alkan]]a ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s tri [[ugljik|C]] [[atom]]a po alkanu propanu biti imenovana ''propanska kiselina'' iako je njeno puno češće korišteno ime ''propionska'' ili ''mliječna kiselina'' (jer ju nalazimo u mlijeku). |
||
== Najpoznatije karboksilne kiseline == |
== Najpoznatije karboksilne kiseline == |
||
Redak 18: | Redak 17: | ||
*4C - [[butan]]ska kiselina (maslačna kiselina) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u užeglom [[maslac]]u ili [[čovjek|ljudskom]] znoju. |
*4C - [[butan]]ska kiselina (maslačna kiselina) ssf: CH<sub>3</sub>CH<sub>2</sub>CH<sub>2</sub>COOH, nalazimo ju u užeglom [[maslac]]u ili [[čovjek|ljudskom]] znoju. |
||
Isto vrijedi i za [[izomer]]e. Npr. |
Isto vrijedi i za [[izomer]]e. Npr. iz izobutana se gradi odgovarajuća izobutanska kiselina |
||
<pre> |
<pre> |
||
CH3-CH-CH3 |
CH3-CH-CH3 CH3-CH-CH3 |
||
| -> | |
|||
| |
|||
CH3 |
CH3 COOH |
||
⚫ | |||
</pre> |
</pre> |
||
⚫ | |||
<pre> |
|||
CH3-CH-CH3 |
|||
| |
|||
COOH |
|||
</pre> |
|||
Pri tome treba imati u vidu da je struktura karboksilne skupine -COOH u stvari: |
Pri tome treba imati u vidu da je struktura karboksilne skupine -COOH u stvari: |
||
<pre> |
<pre> |
Inačica od 2. veljače 2008. u 21:49
Karboksilne kiseline su organske kiseline opće formule R-COOH, pri čemu je R- ugljikovodični lanac, a -COOH karboksilna skupina karakteristična za sve karboksilne kiseline.
Karboksilne kiseline mogu biti mono-, di- i poli-karboksilne kiseline ovisno o broju -COOH skupina a dijele se na zasićene, nezasićene i aromatske. No karboksilne kiseline su općenito slabe kiseline iako imaju oštar i neugodan miris.
Imenovanje karboksilnih kiselina
Karboksilne kiseline se imenuju tako da se ispred nastavka -ska kiselina doda ime alkana ovisno o broju ugljikovih atoma. Tako će na primjer kiselina s tri C atoma po alkanu propanu biti imenovana propanska kiselina iako je njeno puno češće korišteno ime propionska ili mliječna kiselina (jer ju nalazimo u mlijeku).
Najpoznatije karboksilne kiseline
Karboksilnih kiselina ima mnogo. Najjednostavniji niz karboksilnih kiselina gradi se prema homolognom nizu alkana. Kao primjer, prve četiri (po broju atoma ugljika) su:
- 1C - metanska kiselina (mravlja kiselina) sažeta strukturna formula (ssf): HCOOH, nalazimo ju u žalcu ose i kod mrava.
- 2C - etanska kiselina (octena kiselina) ssf: CH3COOH, nalazimo ju u octu.
- 3C - propanska kiselina (propionska ili mliječna kiselina) ssf: CH3CH2COOH, nalazimo ju u mlijeku.
- 4C - butanska kiselina (maslačna kiselina) ssf: CH3CH2CH2COOH, nalazimo ju u užeglom maslacu ili ljudskom znoju.
Isto vrijedi i za izomere. Npr. iz izobutana se gradi odgovarajuća izobutanska kiselina
CH3-CH-CH3 CH3-CH-CH3 | -> | CH3 COOH izobutan izobutanska kiselina
Pri tome treba imati u vidu da je struktura karboksilne skupine -COOH u stvari:
-C=O | OH
Iznad deset ugljikovih atoma javljaju se takozvane masne kiseline. To su organske, karboksilne kiseline koje imaju veći broj ugljikovih atoma od običnih karboksilnih kiselina. Takve su kiseline masnog opipa i krutog agregatnog stanja.