Slobodna Država Rijeka

Slobodna Država Rijeka Stato libero di Fiume ← 1920. – 1924. → Zastava Grb Lokacija Slobodne Države Rijeke Lokacija Slobodne Države Rijeke SDR od 1918. do 1923. Glavni grad Rijeka (Fiume) Jezik/ci talijanski, hrvatski, mađarski, fiumanski Vlada Republika Predsjednik  - 1921. - 1922. Riccardo Zanella  - 1922. Giovanni Giuriati Vojni guverner  - 1923. - 1924. Gaetano Giardino Povijest Međuratni period  - Rapallski ugovor 12. studenog 1920.  - Uspostavljena uprava 30. prosinca 1920.  - Coup d'etat 22. ožujka 1922.  - Anektirala ju Italija 3. ožujka 1924.  - Dio SFRJ 12. studenog 1947.

Slobodna Država Rijeka (Stato Libero di Fiume) država je osnovana 1920. godine temeljem Rapallskog sporazuma Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, podržana od velikih sila i većine stanovnika grada koji je uživao autonomiju u odnosu na okolne države još od 1779. godine. Država je postojala de facto oko godinu, a de iure do 1924. godine kada ju je anektirala Italija. Čin aneksije je do danas ostao sporan budući nije međunarodno pravno priznat, a potpisan je jedino od strane Italije i Kraljevine SHS.

Zemljopisni položaj

Kvarner, Sjeverni Jadran

14.26' istočne geografske dužine 45.21' sjeverne geografske širine

Povijest

Grad Rijeka (tal. Fiume) je prvi puta dobio dobio autonomiju 1719. kada je proglašena slobodnom lukom odlukom cara Karla VI.. Godine 1779. za vrijeme Marije Terezije godine osnovan je Corpus separatum. Od tada pa do 1924. godine Rijeka postoji kao samostalni entitet s više ili manje elemenata državnosti.Grad kratkotrajno gubi autonomiju 1848. nakon što ga je okupirao ban Jelačić ali ju ponovno stiče 1868. kada ulazi u Ugarsku krunu kao izdvojeno tijelo ili 'Corpus separatum'.

U gradu žive Hrvati, Talijani, Slovenci, Mađari te druge nacionalnosti. Nacionalna pripadnost se mijenja od popisa do popisa stanovništva budući se u to vrijeme pod nacionalnošću smatrao jezik kojim se osoba služila. Poseban status grada između nekoliko država vremenom stvara pojavu Fiumanstva kao nacionalnog opredjeljenja većine stanovnika. Službeni jezici su mađarski i njemački, poslovna komunikacija se obavlja na talijanskom, dok se u obiteljima većinom govori hrvatski. Popularni jezik ulice je fiumanski, mješavina talijanskog i hrvatskog dijalekta.

Politika

Nakon 1. svjetskog rata i raspada Austrougarske, pitanje statusa grada Rijeke postaje veliki međunarodni problem ili riječko pitanje. U jeku spora između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije, međunarodne sile zagovaraju uspostavu nezavisne tampon države. Američki predsjednik Woodrow Wilson postaje arbitar u jugoslavensko-talijanskom sporu oko grada. Predlaže da se grad Rijeka uredi kao samostalna država i potencijalno sjedište Lige naroda.

U samom gradu dolazi do bezvlađa pa grad u vrlo kratkom vremenu prelazi iz ruke u ruku Južnoslavenskog nacionalnog komiteta i talijanskog nacionalnog vijeća da bi se na kraju anglo-francuske trupe iskrcale s ratnog broda i zaposjele grad. Takvu konfuznu situaciju koristi talijanski pjesnik Gabriele D'Annunzio koji sa svojim anarho-fašističkim pokretom 1919. godine zaposjeda grad i proglašava talijansku regenciju Kvarnera.

12. studenog 1920., Kraljevina Italija i Kraljevina SHS potpisuju Rapallski ugovor kojim obje strane priznaju 'potpunu slobodu nezavisnost Države Rijeka i obavezuju se da će to vječno poštivati'. Tim aktom stvorena je Slobodna Država Rijeka koja će de facto postojati jednu, a de iure četiri godine. Novostvorenu državu odmah priznaju sve svjetske sile uključujući SAD, Francusku i Veliku Britaniju. D'Annunzio ne priznaje sporazum te je akcijom talijanska regularna vojska istjeran iz grada ('Krvavi Božić' 24 - 30.prosinca).

Godine 1921. održavaju se prvi parlamentarni izbori na kojima se suprotstavljaju autonomaši i nacionalni pro-talijanski blok. Autonomna stranka, (uz podršku i većine glasova riječkih Hrvata) dobija 6558, a nacionalni blok (fašistička, liberalna i demokratska stranka) 3443 glasova. Predsjednik Vlade postaje šef Autonomne stranke Riccardo Zanella.

Godine 1922. fašisti izvode puč, a legalna Vlada bježi u Kraljevicu.

Godine 1924. Rimskim ugovorom Kraljevina SHS pristaje na priključenje Rijeke Italiji, Vlada SDR taj čin smatra međunarodno pravno ništavnim te nastavlja djelovati u izgnanstvu.

Kapitulacijom Italije riječko pitanje ponovno postaje aktualno te grupa građana 1944. godine objavljuje 'Liburnijski memorandum' kojim se predlaže konfederalna država s tri kantona Rijekom, Sušakom i Bistricom. Otoci Krk, Cres i Lošinj ušli bi u zajednički kondominij. Predsjednik riječke Vlade u egzilu Riccardo Zanella traži ponovnu uspostavu Slobodne Države Rijeke budući talijanske aneksija 1924. godine nije bila međunarodno priznata.

Tome se suprotstavlja komunistička jugoslavenska vlast koja 3. svibnja 1945. godine oslobađa grad od njemačke okupacije. Prvi dani nove vlasti obilježavaju masovna strijeljanja aktivista Autonomne stranke iako su od 1943. većinom financijski podupirali antifašistički pokret. Mirovnim ugovorom u Parizu 1947. godine, Rijeka je uz Istru službeno pripojena Hrvatskoj i Jugoslaviji.

Veliki broj Riječana odlazi u izgnanstvo dijelom zbog nacionalnih, dijelom zbog ideoloških razloga te po svijetu osnivaju Slobodne riječke općine.

Riječki gradski simbol dvoglavi orao čija je upotreba bila zabranjena i od fašističkog i od komunističkog režima vraća se u gradsku upotrebu tek 1998. godine. Krajem 2004. godine grupa građana Rijeke osniva organizaciju Virtualna Slobodna Država Rijeka [1] s namjerom okupljanja Riječana - Fiumana u Rijeci i širom svijeta na tradicijama riječkog posebnog identiteta.

Sport

Prva nogometna utakmica odigrala se 1873. g.

Početkom stoljeća nogomet je bio glavni sport i najrasprostranjeniji u gradu i okolici. Od različitih vrsta lopte i različitih terena do igrališta i trgova igrao se nogomet i bio prethodnik osnivanja klubova.

1920. i 1921. osim prijateljskih utakmica igra se i prvenstvo Rijeke i regije Venezia Giulia. U prvenstvu sudjeluju: Olympia, Gloria, Grion Pula, Edera Trisete. Finale Olympia – Edera 7:0. Prvak je Olympia.

Olimpija

1904. osniva se klub Olimpija.

Među osnivačima bili su braća Mittrovich, Carlo Colussi, Antonio Marchich, Aristodemo Susmel i Agelasio Satti. Olympia je imala sekcije biciklizma, plivanja, lake atletike i boks...

Momčad: Mihalich I, Goacci, Kusmann, Paulinich III, Diosy, Simcich, Ossoinak, Kregar, Pauletig, Pillepich, Gugnali.

Doria (Gloria)

1917. osniva se klub Doria koji ubrzo mijenja ime u Gloria. To je bilo 30. travnja 1917. Stalni gosti kafića Marittimo na Piazza Dante počinje aktivnostima 17. siječnja 1918. i već 1919. osvaja kup Grazioli. Stvarne vođe bili su Delfino, Host i Vescia. Upravi kluba se pridružuju: Marot, Tominovich, Orsetti, Stebel, Thonon, Locatelli, Ravalico i Toglian. Tim: Milautz, Romeo Milinovich, Negrich I, Dobrievich, Volk, Spadavecchia, Negrich II. Financijski solidna sa brojnim navijačima 1920./21. osvaja regionalno prvenstvo i ulazi u drugu ligu. Poznata je i pobjeda nad Virtus Veneziom od 7:1.

Ekipu su činili: Varglien, Giacchetti I i II, Gregar, Ossoinack, Paulinich, Diossy, Crulcich, Schmidt, Sega, Pillepich, Reich i Tarlao.

C.S.Fiume

1919. osniva se C. S. Fiume. Osnovan od radnika tvornice Torpedo.

Prvo vodstvo kluba činili su: Jugo, Barbinich, Racchetta uz kasnije pridošle Sternissa I, Sega, Calcih, Zamparo, Vale, Puhar, Ghisdavcich i Contento. Jedini problem bio je novac jer se klub financirao samo od članarina.

Trener: Zamparo Liga: II i III

Tim: Andreis, Serdoz, Pinter, Battaia, Stiglich, Racchetta, Libero, Dobrievich, Tomaz, Slave, Stradiot, Grabner, Slavich, Battaia, Colazio, Calcich, Ghisdavcich, Coffau II, Blocher, FDobrievich, Sternissa i Burattini.

Vanjske poveznice

• Sluzbene stranice Slobodne Države Rijeka - Stato Libero di Fiume
• Free State of Rijeka
• Stato Libero di Fiume
• Societa di studi Fiumani
• Riječki guverneri
• Podaci o Rijeci
• Gradovi države
• Rijeka u Austrugarskoj
• Vecchie cartoline - Fiume 1918/1924