Fonetika: razlika između inačica
m robot Dodaje: ms:Fonetik Mijenja: gv:Sheeanaghtys |
m robot Dodaje: ur:صوتیات |
||
Redak 108: | Redak 108: | ||
[[tr:Sesbilim]] |
[[tr:Sesbilim]] |
||
[[uk:Фонетика]] |
[[uk:Фонетика]] |
||
[[ur:صوتیات]] |
|||
[[yi:פאנעטיק]] |
[[yi:פאנעטיק]] |
||
[[zh:语音学]] |
[[zh:语音学]] |
Inačica od 24. srpnja 2008. u 22:46
Fonetika (od grč. φωνή, phone = glas) jezikoslovna znanstvena je disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Fonetika se može podijeliti na:
- artikulacijsku fonetiku
- akustičku fonetiku
- perceptivnu ili auditivnu fonetiku
Artikulacijska fonetika
Artikulacijska fonetika proučava djelovanje artikulacijskih organa tj. govornog prolaza. Pri proizvodnji govornih glasova razlikuju se mjesto i način izgovora. Stoga su za opis glasova uspostavljena tri kriterija: zvučnost, način artikulacije i mjesto artikulacije.
Akustička fonetika
Akustička fonetika proučava akustičke osobine glasova i govora. U glavne osobine govornih zvukova ubrajaju se: amplituda, frekvencija, trajanje i spektar.
Perceptivna fonetika
Perceptivna ili auditivna fonetika proučava načine tumačenja glasova i govora.
Primjeri:
- amplituda se percipira kao glasnoća
- frekvencija se percipira kao visina tona
- trajanje se percipira kao duljina glasa
Fonetska transkripcija
Govorni glasovi bilježe se pomoću fonetske transkripcije. Budući da slovopis i pravopis nisu prikladni za potpun prikaz izgovora fonetičari rabe specijalne sustave fonetskih simbola (npr. međunarodnu fonetsku abecedu).
Uobičajeno je označiti fonetsku transkripciju uglatim zagradama [ ].
Literatura
- Juraj Bakran: Zvučna slika hrvatskoga govora. Ibis grafika, Zagreb, 1996. ISBN 953-96577-2-5
- Ivo Škarić: Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: S. Babić i sur.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Nakladni zavod, Zagreb, 1991. ISBN 86-407-0014-1
Vanjske poveznice