Sufiks: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
* [[Derivacija (jezikoslovlje)|Derivacija]] |
* [[Derivacija (jezikoslovlje)|Derivacija]] |
||
* [[Leksem]] |
* [[Leksem]] |
||
* [[Marker (jezikoslovlje)|Marker]] |
* [[Marker (jezikoslovlje)|Marker]]{{newdsm}} |
||
* [[Morfem]] |
* [[Morfem]] |
||
* [[Prefiksalni morfem]]<!-- |
* [[Prefiksalni morfem]]<!-- |
||
Inačica od 4. veljače 2009. u 16:47
 |
Predloženo je da se na ovoj stranici postavi razdvojbena stranica. (Rasprava) Provjerite što vodi ovamo. |
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi. Uobičajeni primjeri su padežni završeci koji označavaju gramatičku sklonidbu imenica ili pridjeva te glagolski završeci koji čine konjugaciju glagola.
Sufiksi mogu nositi gramatičku informaciju (infleksijski sufiksi) ili leksičku informaciju (derivacijski sufiksi). Infleksijski sufiks ponekad se naziva desinent.[1]
Primjeri sufiksa u hrvatskom jeziku:
- Djevojke, gdje sufiks -e označava množinu ženskog roda.
- On radi, gdje sufiks -i označava treće lice jednine prezenta.
- On zatvaraše, gdje -aše označava treće lice jednine imperfekta.
Veliki broj dometaka može se pronaći u mnogim sintetičkim jezicima poput češkog, njemačkog, finskog, latinskog, mađarskog, ruskog, itd.
Sufiksi koji se koriste u hrvatskom često imaju slavensko podrijetlo zajedničko drugim slavenskim jezicima, ali mogu biti i grčkog, francuskog ili latinskog podrijetla.