Maltežani: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{radovi}} |
{{radovi}} |
||
'''Maltežani''', semitski narod na [[Malta|Malti]], oko 300.000 pripadnika na matičnim otocima (1975 Katzner), i preko 70.000 u europskim ([[Italija]], [[UK]]), Afričkim ([[Tunis]]) i drugim prekomorskim zemljama ([[Australija]], [[Kanada]], [[SAD]]). |
'''Maltežani''' /od m-l-t, malet =sklonište, ime koje je dano najvećem otoku, <ref>[http://www.geocities.com/rpulli/history.html malta, Gozo and Comino: Prehistory]</ref> semitski narod na [[Malta|Malti]], oko 300.000 pripadnika na matičnim otocima (1975 Katzner), i preko 70.000 u europskim ([[Italija]], [[UK]]), Afričkim ([[Tunis]]) i drugim prekomorskim zemljama ([[Australija]], [[Kanada]], [[SAD]]). |
||
== Jezik == |
== Jezik == |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
''Feničani i Kartažani'' |
''Feničani i Kartažani'' |
||
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju savoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, [[Kartaga|Kartagu]]. kartažani se miješaju sa brončanodobnim farmerima malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnje će još učestvovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova oko 200 prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture <ref>[http://members.tip.net.au/~albfar/malhis4.htm From the Phoenicians to the Romans]</ref> |
|||
''Kršćanstvo'' |
''Kršćanstvo'' |
||
Kršćanstvo na otoke dolazi sa svetim Pavlom, koji je navodno 58. nasukao na obalama malte. Tu je našao sklonište (odatle i ime Malta, malet = sklonište) i proveo tri meseca u gradiću [[Rabat]]u <ref>[http://www.astrozenit.com/putopisi/malta_-_biser_mediterana Malta - biser Mediterana]</ref> |
|||
''Dolazak Arapa i Normana'' |
''Dolazak Arapa i Normana'' |
||
Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, arhitekturi i jeziku. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač [[Roger Guiscard de Hauteville]], kako bi zaustavio [[Mauri|maurske]] napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije. Maltežani će samostalnu državu dočekati tek 1964. godine oslobađanjem od Britanaca. |
|||
== Život i običaji == |
== Život i običaji == |
||
Inačica od 2. ožujka 2009. u 15:43
Maltežani /od m-l-t, malet =sklonište, ime koje je dano najvećem otoku, [1] semitski narod na Malti, oko 300.000 pripadnika na matičnim otocima (1975 Katzner), i preko 70.000 u europskim (Italija, UK), Afričkim (Tunis) i drugim prekomorskim zemljama (Australija, Kanada, SAD).
Jezik
Maltežani govore posebnim jezikom, (malteškim), članom arapske skupine semitskih jezika i uz standardni malteški ima nekoliko drugih dijalekata.
Povijest
Prapovijesno razdoblje
Prapovijesno razdoblje Malte završti će u 7. ili 8. stoljeću prije Krista, kada su strateški položaj i prirodna luka postali poznati vanjskom svijetu. Prapovijesno razdoblje obilježili su nadzemni i podzemni megalitski spomenici. Prvi stanovnici dolaze vjerovatno prije 4000 godina sa Sicilije. Oni su ratari, lovci i ribari. Najraniji znakovi stanovanja vide se na nekoliko otoka, u špiljama, s keramikom koja pokazuje znakove vještine i razvoja. Rani znakovi religiozne kulture ukazuju na kult mrtvih. Stanovnici otoka počinju konstruirati hramove i nastaju najljepši primjeri megalitske arhitekture na svijetu. najraniji među njima nalaze se u gradovima Żebbuġ i Mġarr, ali je kompleks Ġgantija na otoku Gozo najimpresivniji od svih, a tu su još Ħaġar Qim, Mnajdra, Ta' Ħaġrat, Skorba i Tarxien.
Feničani i Kartažani
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju savoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, Kartagu. kartažani se miješaju sa brončanodobnim farmerima malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnje će još učestvovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova oko 200 prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture [2]
Kršćanstvo
Kršćanstvo na otoke dolazi sa svetim Pavlom, koji je navodno 58. nasukao na obalama malte. Tu je našao sklonište (odatle i ime Malta, malet = sklonište) i proveo tri meseca u gradiću Rabatu [3]
Dolazak Arapa i Normana
Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, arhitekturi i jeziku. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač Roger Guiscard de Hauteville, kako bi zaustavio maurske napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije. Maltežani će samostalnu državu dočekati tek 1964. godine oslobađanjem od Britanaca.
Život i običaji
Reference
Vanjske poveznice
