Maltežani: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 8: | Redak 8: | ||
''Prapovijesno razdoblje'' |
''Prapovijesno razdoblje'' |
||
Prapovijesno razdoblje Malte |
Prapovijesno razdoblje Malte završiti će u 7. ili 8. stoljeću prije Krista, kada su strateški položaj i prirodna luka postali poznati vanjskom svijetu. Prapovijesno razdoblje obilježili su nadzemni i podzemni megalitski spomenici. Prvi stanovnici dolaze vjerojatno prije 4000 godina sa [[Sicilija|Sicilije]]. Oni su [[ratari]], [[lovci]] i [[ribari]]. Najraniji znakovi stanovanja vide se na nekoliko otoka, u [[špilja]]ma, s keramikom koja pokazuje znakove vještine i razvoja. Rani znakovi religiozne kulture ukazuju na [[kult mrtvih]]. Stanovnici otoka počinju konstruirati hramove i nastaju najljepši primjeri [[megalitska arthitektura|megalitske arhitekture]] na svijetu. najraniji među njima nalaze se u [[grad]]ovima [[Żebbuġ]] i [[Mġarr]], ali je kompleks Ġgantija na otoku [[Gozo]] najimpresivniji od svih, a tu su još [[Ħaġar Qim]], [[Mnajdra]], [[Ta' Ħaġrat]], [[Skorba]] i [[Tarxien]]. |
||
''Feničani i Kartažani'' |
''Feničani i Kartažani'' |
||
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju |
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju svoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, [[Kartaga|Kartagu]]. Kartažani se miješaju sa brončano-dobnim farmerima Malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnje će još učestvovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova oko 200 prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture <ref>[http://members.tip.net.au/~albfar/malhis4.htm From the Phoenicians to the Romans]</ref> |
||
''Kršćanstvo'' |
''Kršćanstvo'' |
||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
''Dolazak Arapa i Normana'' |
''Dolazak Arapa i Normana'' |
||
[[Datoteka:Siege of malta 1.jpg|mini|Opsada Malte]] |
[[Datoteka:Siege of malta 1.jpg|mini|Opsada Malte]] |
||
Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, [[arhitektura|arhitekturi]] i [[jezik]]u. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač [[Roger Guiscard de Hauteville]], kako bi zaustavio [[Mauri|maurske]] napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije. Španjolci, točnije Aragonci će Maltom ovladati 1283. a ujedinjenjem krune Aragona i Kastilje 1479. postat će dijelom španjolskog carstva <ref>[http://members.ziggo.nl/bezver/middleages.html Malta]</ref>. Španjolci će ostaviti znatnog traga u kulinarstvu, glazbi i religiji, a zadržat će se tu do 1530. Mdina je najvažniji grad na otocima. Već 1530. prijeti opasnost [[Rim]]u od [[Turci|Turaka]], pa [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] daje otoke vitezovima svetog Ivana koji će postat poznati kao [[malteški vitezovi]]. |
Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, [[arhitektura|arhitekturi]] i [[jezik]]u. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač [[Roger Guiscard de Hauteville]], kako bi zaustavio [[Mauri|maurske]] napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije. Španjolci, točnije Aragonci će Maltom ovladati 1283. a ujedinjenjem krune Aragona i Kastilje 1479. postat će dijelom španjolskog carstva <ref>[http://members.ziggo.nl/bezver/middleages.html Malta]</ref>. Španjolci će ostaviti znatnog traga u kulinarstvu, glazbi i religiji, a zadržat će se tu do 1530. [[Mdina]] je najvažniji grad na otocima. Već 1530. prijeti opasnost [[Rim]]u od [[Turci|Turaka]], pa [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] daje otoke vitezovima svetog Ivana koji će postat poznati kao [[malteški vitezovi]]. Trideset i pet godina kasnije, [[1565]]. doći će do velike otomanske opsade Malte, a sljedeće godine glavni grad postat će [[La Valletta]], tako prozvana po [[Jean Parisot de la Valette|Jean Parisot de la Valettu]], jednom od vitezova. Uslijedit će [[napoleon]]ovo osvajanje [[1798]]. i ustanak Maltežana [[1799]]. [[Britanci]] će priskoćit u pomoć Malti, ali će ova na kraju 1814. postat njihova krunska kolonija. Svoju samostalnu državu dočekati tek [[1964]]. godine oslobađanjem od Britanaca. |
||
== Život i običaji == |
== Život i običaji == |
||
Na kulturu, život i običaje Maltežana kao i samo njihovo formiranje utjecali su svi narodi koji su kroz minula stoljeća kraće ili dulje vrijeme boravili na ovim otocima. Nas običaje, jezik, i arhitekturu utjecali su svi narodi od starih Kartažana, pa preko Rimljana, Maura i Normana, Aragonaca, [[Ivanovci|vitezova svetog Ivana]], Sicilije i Francuske |
Na kulturu, život i običaje Maltežana kao i samo njihovo formiranje utjecali su svi narodi koji su kroz minula stoljeća kraće ili dulje vrijeme boravili na ovim otocima. Nas običaje, jezik, i arhitekturu utjecali su svi narodi od starih Kartažana, pa preko Rimljana, Maura i Normana, Aragonaca, [[Ivanovci|vitezova svetog Ivana]], Sicilije i [[Francuska|Francuske]] pa do Engleza. Svi su oni ostavili traga na tlu Malte, zato je ona spoj njihovih utjecaja. Ovo se očitava u njihovom jeziku koji je [[semitski]] i pun posuđenica iz drugih jezika, njihovoj religiji koja je rimokatolička, njihovom kulinarstvu, arhitekturi, glazbi ([[il-kitarra Spanjola]]), odjeći (għonnella; koja je možda sicilijanskog porijekla) i drugom. |
||
== Reference == |
== Reference == |
||
{{reflist}} |
{{reflist}} |
||
| Redak 30: | Redak 31: | ||
*[http://www.peterlanger.com/People/Maltese/index.htm Images of Maltese People] |
*[http://www.peterlanger.com/People/Maltese/index.htm Images of Maltese People] |
||
{{mrva-etno}} |
|||
[[Kategorija:Semitski narodi]] |
[[Kategorija:Semitski narodi]] |
||
[[Kategorija:Etničke grupe Malte]] |
[[Kategorija:Etničke grupe Malte]] |
||
[[bg:Малтийци]] |
|||
[[de:Malteser (Volk)]] |
|||
[[en:Maltese people]] |
[[en:Maltese people]] |
||
[[he:מלטזים]] |
|||
[[nl:Maltezen]] |
|||
[[pl:Maltańczycy]] |
|||
[[ru:Мальтийцы]] |
|||
[[sh:Maltežani]] |
|||
Inačica od 5. ožujka 2009. u 14:01
Maltežani /od m-l-t, malet =sklonište, ime koje je dano najvećem otoku, [1] semitski narod na Malti, oko 300.000 pripadnika na matičnim otocima (1975 Katzner), i preko 70.000 u europskim (Italija, UK), Afričkim (Tunis) i drugim prekomorskim zemljama (Australija, Kanada, SAD).
Jezik
Maltežani govore posebnim jezikom, (malteškim), članom arapske skupine semitskih jezika i uz standardni malteški ima nekoliko drugih dijalekata.
Povijest
Prapovijesno razdoblje
Prapovijesno razdoblje Malte završiti će u 7. ili 8. stoljeću prije Krista, kada su strateški položaj i prirodna luka postali poznati vanjskom svijetu. Prapovijesno razdoblje obilježili su nadzemni i podzemni megalitski spomenici. Prvi stanovnici dolaze vjerojatno prije 4000 godina sa Sicilije. Oni su ratari, lovci i ribari. Najraniji znakovi stanovanja vide se na nekoliko otoka, u špiljama, s keramikom koja pokazuje znakove vještine i razvoja. Rani znakovi religiozne kulture ukazuju na kult mrtvih. Stanovnici otoka počinju konstruirati hramove i nastaju najljepši primjeri megalitske arhitekture na svijetu. najraniji među njima nalaze se u gradovima Żebbuġ i Mġarr, ali je kompleks Ġgantija na otoku Gozo najimpresivniji od svih, a tu su još Ħaġar Qim, Mnajdra, Ta' Ħaġrat, Skorba i Tarxien.
Feničani i Kartažani
Oko 800. prije Krista neustrašivi Feničani, rasa pomoraca i trgovaca uspostavljaju svoje isturene položaje na Malti. Ovi Feničani po svoj su prilici Kartažani, fenički kolonisti, koji su prema Rimljanima 814. osnovali na tuniskoj obali grad Qart-ḥadašt, Kartagu. Kartažani se miješaju sa brončano-dobnim farmerima Malte, i daju podlogu nastanka kasnijih Maltežana. U stvaranju istih, kasnje će još učestvovati Rimljani, Arapi i Normani. Nakon punskih ratova oko 200 prije Krista, na otoke dolaze Rimljani koji će ostaviti traga uvođenjem sofisticiranijih metoda agrikulture [2]
Kršćanstvo
Kršćanstvo na otoke dolazi sa svetim Pavlom, koji je navodno 58. nasukao na obalama Malte. Tu je našao sklonište (odatle i ime Malta, malet = sklonište) i proveo tri meseca u gradiću Rabatu [3]
Dolazak Arapa i Normana
Kasnijim dolaskom Arapa 870.-ti godina Malta će dobiti nove gospodare koji su ostavili posebnog traga u kulturi, arhitekturi i jeziku. Sredinom 11. stoljeća normanski osvajač Roger Guiscard de Hauteville, kako bi zaustavio maurske napade iz sjeverne Afrike, zauzima Maltu 1090 ili 1091. koja će postat feudalna zemlja i dio kraljevstva Sicilije. Španjolci, točnije Aragonci će Maltom ovladati 1283. a ujedinjenjem krune Aragona i Kastilje 1479. postat će dijelom španjolskog carstva [4]. Španjolci će ostaviti znatnog traga u kulinarstvu, glazbi i religiji, a zadržat će se tu do 1530. Mdina je najvažniji grad na otocima. Već 1530. prijeti opasnost Rimu od Turaka, pa Karlo V daje otoke vitezovima svetog Ivana koji će postat poznati kao malteški vitezovi. Trideset i pet godina kasnije, 1565. doći će do velike otomanske opsade Malte, a sljedeće godine glavni grad postat će La Valletta, tako prozvana po Jean Parisot de la Valettu, jednom od vitezova. Uslijedit će napoleonovo osvajanje 1798. i ustanak Maltežana 1799. Britanci će priskoćit u pomoć Malti, ali će ova na kraju 1814. postat njihova krunska kolonija. Svoju samostalnu državu dočekati tek 1964. godine oslobađanjem od Britanaca.
Život i običaji
Na kulturu, život i običaje Maltežana kao i samo njihovo formiranje utjecali su svi narodi koji su kroz minula stoljeća kraće ili dulje vrijeme boravili na ovim otocima. Nas običaje, jezik, i arhitekturu utjecali su svi narodi od starih Kartažana, pa preko Rimljana, Maura i Normana, Aragonaca, vitezova svetog Ivana, Sicilije i Francuske pa do Engleza. Svi su oni ostavili traga na tlu Malte, zato je ona spoj njihovih utjecaja. Ovo se očitava u njihovom jeziku koji je semitski i pun posuđenica iz drugih jezika, njihovoj religiji koja je rimokatolička, njihovom kulinarstvu, arhitekturi, glazbi (il-kitarra Spanjola), odjeći (għonnella; koja je možda sicilijanskog porijekla) i drugom.