Zenon, bizantski car: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 17: Redak 17:
491. godine umro je car Zenon bez da je odredio nasljednika.
491. godine umro je car Zenon bez da je odredio nasljednika.


{{Redoslijed||prethodnik = [[Leon II.]]|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis bizantskih careva|Bizantski carevi]]|nasljednik=[[Anastazije I., bizantski car|Anastazije I.]]}}
{{Redoslijed||prethodnik = [[Leon II., bizantski car|Leon II.]]|gl_članak_funkcija=[[Dodatak:Popis bizantskih careva|Bizantski carevi]]|nasljednik=[[Anastazije I., bizantski car|Anastazije I.]]}}


[[Kategorija:Bizantski carevi]]
[[Kategorija:Bizantski carevi]]

Inačica od 29. ožujka 2009. u 22:14

Zenon

Zenon - bizantski car vladao (474. - 491.)˙

Zenon je bio podrijetlom iz Izaurije, a pravo mu je ime bilo Tarasikodisa. Odlučio se za vojni poziv. Zenon je 466. godine otkrio zavjeru Ardabura, sina vojnog zapovjednika Aspara. Nakon toga vjenčao se najstarijom kćerkom cara Leona I. Arijadnom, te je promijenio ime u Zenon. Njegov sin Leon II. je kratko vladao s carem Leonom I., a nakon što je stari car umro, Zenon je zavladao kao suvladar svog sina. Kada je Leon II. umro 474. godine, Zenon je zavladao sam.

Zenon je bio nepopularan zbog svog izaurijskog podrijetla, ali i zbog financijskih poteškoća. Financijski problemi su bili posljedica propalog pohoda cara Leona I. protiv Vandala. Zbog toga je Zenon odlučio prodavati državne službe, a taj njegov korak nije se svidio aristokraciji. Zenon je bio praznovjeran i vjerovao je astrolozima. Čak je 490. dao pogubiti silentarija Pelagija na osnovu astrološkog predviđanja da će ga nasljediti nakon smrti.

475. godine je otkrio zavjeru udovice cara Leona I. Verine i njenog brata Baziliska, koju su poduprli Izaurijac Ilo i Got Teodorik Strabon. Zenon je saznavši za to pobjegao iz Carigrada, a Bazilisk je proglašen carem. Zenon je pobjegao u Izauriju, a novi je car poslao vojvodu Ila da ga uhvati, no kada car nije održao svoja obećanja, Ilo je prešao na Zenonovu stranu i pomogao mu da se vrati na vlast.

Carica udovica Verina je bila bijesna na Ila jer je izdao njenog brata pa ga je dala ubiti, no pokušaj je propao, Car je dao uhapsiti svoju punicu i zatočio je u Izauriji, no ona je i iz zatvora nastavila spletkariti. Nagovorila je svog drugog zeta Marcijana na pobunu protiv cara, a podršku mu je pružio i Got Teodorik Strabon. Vojvoda Ilo je pobuni brzo ugušio 479. godine. Carica Arijadna, Verinina kći i Zenonova supruga je željela osloboditi majku iz zatvora, pa je i ona bezuspješno dala ubiti Ila. Zbog toga je car odlučio ukloniti vojvodu iz glavnog grada. Unaprijedio ga je u glavnog zapovjednika vojske na istoku i poslao ga u Antiohiju.

Bizant su tada potresali vjerski sukobi monofizita i pristaša pravovjerja. Želeći stati na kraj sukobima car je izdao Henotikon (grč. unija), kojim je htio pronaći kompromisno rješenje za obe strane. No umjesto toga došlo je do crkvenog raskola, jer je papa Feliks III. nezadovoljan što je carigradski patrijarh Akakije prihvatio henotikon, izdao bulu o njegovu izopćenju iz crkve.

Ilo je 483. godine zatočio carevog brata Longina, pa ga je car otpustio i protiv njega poslao vojsku na čelu koje je bio Izaurijac Leontije. No Ilo je nagovorio Leontija da pređe na njegovu stranu, a 19. srpnja 484. ga je u Tarzu proglasio carem. Na stranu pobunjenika stala je i carica udovica Verina. No car je poslao generala Ivana Skita, koji je kod [Antiohije potukao pobunjenike, pa su se oni sklonili u jednu utvrdu u Izauriji. U prvoj godini opsade umrla je Verina, a utvrda je na kraju 488 pala izdajom. Ilo i Leontije su zarobljeni i pogubljeni.

Car je imao previše problema na istoku, pa se nije mogao posvetiti prilikama na zapadu. Tamo je za cara 474. godine postavio Julija Nepota. Novi je car već 475. godine protjeran u Dalmaciju, no Zenon ga je i dalje priznavao sve do Nepotova ubojstva 480. godine u Saloni. Na Balkanu je došlo do sukoba između Ostrogota, kojima je na čelu bio Teodorik Amalijac i onih predvođenim Teodorikom Strabonom. Sukob je izazvao car Zenon, no kada je Teodorik Amalijac pobjedio i sjedinio Ostrogote pod svojom vlašću postao je preopasan. Zato ga je car poslao u Italiju protiv Odoakra, koji je 476. godine svrgnuo posljednjeg zapadnorimskog cara Romula Augustula i sam preuzeo vlast. Tako se carstvo riješilo barbara,

491. godine umro je car Zenon bez da je odredio nasljednika.