Operacija Namjerna sila: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
Xqbot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: pt:Bombardeios da OTAN na Bósnia em 1995; cosmetic changes
Redak 35: Redak 35:
Skoro usporedno s operacijom Namjerna sila krenula je združena operacija hrvatskih i bošnjačkih snaga - [[Maestral]], a mjesec dana kasnije i [[Južni potez]]. Tek su te operacije tijekom koje su snage Hrvatske i Federacije BiH slomile ključne postrojbe vojske bosanskih Srba omogućile početak pregopvora i Daytonski mirovni sporazum.
Skoro usporedno s operacijom Namjerna sila krenula je združena operacija hrvatskih i bošnjačkih snaga - [[Maestral]], a mjesec dana kasnije i [[Južni potez]]. Tek su te operacije tijekom koje su snage Hrvatske i Federacije BiH slomile ključne postrojbe vojske bosanskih Srba omogućile početak pregopvora i Daytonski mirovni sporazum.


[[Kategorija: Bitke u ratu u BiH]]
[[Kategorija:Bitke u ratu u BiH]]


[[be:Аперацыя «Абдуманая сіла»]]
[[be:Аперацыя «Абдуманая сіла»]]
Redak 47: Redak 47:
[[ko:1995년 나토의 보스니아 헤르체고비나 폭격]]
[[ko:1995년 나토의 보스니아 헤르체고비나 폭격]]
[[nl:Operation Deliberate Force]]
[[nl:Operation Deliberate Force]]
[[pt:Bombardeios da OTAN na Bósnia em 1995]]
[[ru:Операция «Обдуманная сила»]]
[[ru:Операция «Обдуманная сила»]]
[[sr:НАТО бомбардовање Републике Српске]]
[[sr:НАТО бомбардовање Републике Српске]]

Inačica od 12. travnja 2009. u 13:37

Operacija Namjerna sila
Dio rata u Bosni i Hercegovini

Bombardiranje ciljeva oko Palea
Vrijeme 30. kolovoza14. rujna, 1995.
Lokacija Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
Ishod Prekid opsade Sarajeva
Casus belli Pokolji u Sarajevu
Sukobljeni
NATO Republika Srpska
Vođe
Willy Claes Ratko Mladić
Posljedice
1 borbeni zrakoplov nepoznato

Operacija Namjerna sila (engleski: Operation Deliberate Force) bila je vojna intervencija međunarodne zajednice s NATO savezom i SAD-om na čelu, kojoj je cilj bio onemogućiti vojni arsenal bosanskih Srba u ratu u Bosni i Hercegovini. Srbi su prijetili i napadali UN-ove sigurnosne zone u BiH. Operacija je započela u 2:00 h 30. kolovoza 1995. godine, a uključila je oko 400 zrakoplova i 5000 ljudi iz 15 zemalja svijeta. Trajala je 2 tjedna.

Operaciju je započeo NATO savez kao odgovor na tešku situaciju u BiH. Iako je planirana i službeno odobrena od strane Vijeća NATO-a još u srpnju 1995, operacija je pokrenuta kao izravni odgovor na drugi slučaj masakra na sarajevskoj tržnici Markale, 28. kolovoza 1995. jer je bilo utvđeno da je mina koja je u Sarajevu ubila 37 ljudi došla sa srpskih položaja oko grada.

Tijekom operacije izvršeno je 3515 letova protiv 338 ciljeva. Zračne snage uključene u operaciju kretale su iz Aviana u Italiji i sa američkih nosača aviona USS Theodore Roosevelt i USS America. Najveći dio bombi, 68%, korištenih u ovoj operaciji bile su navođene tzv. "pametne" bombe. Ciljevi su bili diljem srpskog dijela BiH - skladišta, položaje topništva, komunikacijske instalacije, središta veze, radarske instalacije, zapovjedna mjesta i dr. Tijekom 2 tjedna napada Vojska Republike Srpske je ozbiljno oštećenja. Prije svega oštećena je njihova operabilna moć, smanjene su zalihe municije, srušeni su sustavi veza. S druge strane moral Srba je znatno načet. No, bosanski Srbi su ipak organizirali relativno dobru mrežu protuzračne obrane temeljenu na zrakoplovima i raketama zemlj-zrak, te su predstvaljali izbiljniju prijetnju zračnim snagama NATO-a. Već prvog dana operacije, 30. kolovoza 1995. jedan francuski zrakoplov, Mirage 2000 bio je srušen, ali to je bilo sve od NATO-vih gubitaka.

Za odmazdu su Srbi uzeli 400 pripadnika UNPROFOR-a kao ljudske štitove na ključnim vojnim mjestima.

Skoro usporedno s operacijom Namjerna sila krenula je združena operacija hrvatskih i bošnjačkih snaga - Maestral, a mjesec dana kasnije i Južni potez. Tek su te operacije tijekom koje su snage Hrvatske i Federacije BiH slomile ključne postrojbe vojske bosanskih Srba omogućile početak pregopvora i Daytonski mirovni sporazum.