Mjeriteljstvo: razlika između inačica
m robot Dodaje: bg:Метрология |
wikipedizirano |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Wikipedizirati}} |
{{Wikipedizirati}} |
||
'''Mjeriteljstvo''' ili '''metrologija''' je [[znanost]] koja |
'''Mjeriteljstvo''' ili '''metrologija''' je [[znanost]] o [[mjerenje|mjerenju]], koja uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja [[fizika]]lnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem [[etalon]]a fizikalnih veličina, razvojem i izradom [[mjerilo|mjerila]] (mjernih instrumenata, uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi [[18. stoljeće]]. |
||
Mjeriteljstvo je razvijeno do [[primijenjena znanost|primijenjene znanosti]]. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri. |
|||
⚫ | |||
Dijeli se na: |
|||
*[[teorijsko mjeriteljstvo]]; |
|||
*[[praktično mjeriteljstvo]]; |
|||
*[[zakonsko mjeriteljstvo]]. |
|||
Također, možemo ga posmatrati zavisno o: |
|||
*fizičkoj veličini koju razmatra (mjeriteljstvo [[vrijeme|vremena]], mjeriteljstvo [[dužina|dužine]], [[temperatura|temperature]]...); |
|||
*oblasti primjene (mjeriteljstvo [[medicina|medicine]], mjeriteljstvo [[astronomija|astronomije]], [[topografija|topografije]]...). |
|||
⚫ | U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva na ''kvantitetnom'' (količinskom) i ''kvalitetnom'' (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim [[djelatnost]]ima, [[zbivanje|zbivanjima]], [[stanje|stanjima]] i [[događaj]]ima. Mnoge su [[mjerne jedinice]] izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica ([[SI]]) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeriti ''osnovnim jedinicama''. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim i [[gospodarstvo|gospodarstva]], po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca. |
||
{{Mrva}} |
{{Mrva}} |
Inačica od 12. travnja 2009. u 21:54
Mjeriteljstvo ili metrologija je znanost o mjerenju, koja uključuje sve teorijske i praktičke aspekte mjerenja - bavi se metodama mjerenja fizikalnih veličina, ostvarivanjem i održavanjem etalona fizikalnih veličina, razvojem i izradom mjerila (mjernih instrumenata, uređaja i mjernog pribora), te analizom mjernih rezultata. Za njezin nastanak većina metrologa navodi 18. stoljeće. Mjeriteljstvo je razvijeno do primijenjene znanosti. Ono je, kao i sve druge primijenjene znanosti, našlo ishodišta duboko u specijalističkim strukama u kojima se nešto svrhovito mjeri.
Dijeli se na:
Također, možemo ga posmatrati zavisno o:
- fizičkoj veličini koju razmatra (mjeriteljstvo vremena, mjeriteljstvo dužine, temperature...);
- oblasti primjene (mjeriteljstvo medicine, mjeriteljstvo astronomije, topografije...).
U definiranju mjeriteljstva izrečena je multidisciplinarna kategorizacija poimanja mjeriteljstva na kvantitetnom (količinskom) i kvalitetnom (sadržajnom) određenju pojavnosti u svim djelatnostima, zbivanjima, stanjima i događajima. Mnoge su mjerne jedinice izvan priznatih sustava mjernih jedinica, pa ipak služe potrebi količinskog i sadržajnog određenja. Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI) ima nekoliko grupa mjernih jedinica po čemu se vidi da se mnogo toga ne može mjeriti osnovnim jedinicama. Iz mjernih jedinica SI-a moguće je shvatiti temeljito što se izražava i kakav je aktivitet u brojčanom izrazu. Zato te mjerne jedinice čine temelj za razvoj mjeriteljstva, a s tim i gospodarstva, po osnovi točnosti, preciznosti, poštenja i korektnosti pri razmjenjivanju informacija, proizvoda, usluga i novca.