Razlika između inačica stranice »Šume gorskog pojasa Hrvatske«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
wikipedizirano, uklonjena suvišna masna slova na nepotrebnim mjestima (nadam se da nema previše wikipoveznica, suvišne sam uklonila)... podsjeća me na udžbenik
(wikipedizirano, uklonjena suvišna masna slova na nepotrebnim mjestima (nadam se da nema previše wikipoveznica, suvišne sam uklonila)... podsjeća me na udžbenik)
{{bolji naslov}}
'''Gorski pojas''' ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].
{{Wikipedizirati}}<!-- previse bolda!!! -->
Gorski pojas ili '''altimontani pojas''' dio je Eurosibirsko-sjevernoameričke regije u [[Fitogeografija|fitogeografskoj]] raspodjeli [[Hrvatska|Hrvatske]]. Na [[Dinaridi|Dinaridima]] i panonskom gorju razvijen je u rasponu nadmorskih visina od 600 (800) m do 1100 m, dok se na sjevernim padinama [[Papuk|Papuka]] i [[Medvednica|Medvednice]] spušta niže. To je područje umjereno hladne, te perhumidne (vlažne) klime. Prosječne godišnje temperature variraju između 6 i 7 <sup>o</sup>C, a prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 1200 mm u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odn. 3000 i više u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]]. Kao geološka podloga, u Dinaridima prevladavaju [[Vapnenac|karbonati]] i [[Dolomit|dolomiti]], a u panonskom gorju [[Silikat|silikati]].
 
Antropogeni utjecaj je u ovom pojasu bio slab, tako da su sačuvani veliki šumski kompleksi, za razliku od šuma sjeverno od Alpa, koje su najvećim dijelom pretvorene u kulture smreke. U tom pojasu nalaze se i prave [[Prašuma|prašume]], tj. šume u kojima tijekom povijesti nije bilo nikakve ljudske djelatnosti. To su npr. '''Čorkova uvala''' kod [[Plitvička jezera|Plitvičkih jezera]], te '''Devčića tavani''' i '''Nadžak bilo''' na [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|sjevernom Velebitu]].
 
Slično kao i u prethodnim pojasevima, šumske zajednice mogu se podijeliti u tri grupe:
*'''Srednjoeuropska''' vegetacijska zona acidofilnih šuma '''jele i smreke''' (biljne zajednice ''Blechno-Abietetum'' i ''Aremonio-Piceetum'')
*'''Dinarska''' vegetacijska zona šuma '''bukve i jele''' (biljna zajednica ''Abieti-Fagetum'' “dinaricum”)
*'''Amfipanonska''' vegetacijska zona šuma '''bukve i jele''' (biljna zajednica ''Abieti-Fagetum'' “pannonicum”)
 
== Šume bukve i jele ==
=== Dinarske šume bukve i jele ===
 
Rasprostranjene su u [[Lika|Lici]], na [[Velebit|Velebitu]] i [[Plješivica|Plješivici]], [[Velika Kapela|Velikoj]] i [[Mala Kapela|Maloj kapeli]], te u [[Gorski kotar|Gorskom Kotaru]]. Očuvano je i više prašuma, kao što su '''Čorkova uvala''' u sklopu [[Plitvička jezera|NP Plitvička jezera]], '''Devčića tavani''' na [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|sjevernom Velebitu]], '''Plješivička uvala''' u [[Lička Plješivica|Ličkoj Plješivici]], te '''Klepina duliba''' pokraj [[Krasno|Krasna]].
 
Zauzimaju pojas nadmorskih visina od 550 do 1200 m, a rastu na [[Dolomit|dolomitnoj]] i [[Vapnenac|karbonatnoj]] geološkoj podlozi, na [[Les|lesiviranim]] tlima, smeđim karbonatnim tlima i karbonatnim [[Crnica|crnicama]]. Uspijevaju manje-više na svim ekspozicijama i nagibima.
 
Dominantne drvenaste vrste su [[Bukva|bukva]] (''Fagus sylvatica'') i [[Jela|jela]] (''Abies alba''), a uz njih rastu i [[Javor|'''gorski javor''']] (''Acer pseudoplatanus''), te [[Brijest|'''gorski brijest''']] (''Ulmus glabra''). U sloju grmlja čest je [[Likovac|'''likovac''']] (''Daphne mezereum''), a u sloju niskog raslinja rastu mnogobrojne ilirske vrste (vidi odlomak ''Brdske šume bukve'' u članku [[Brdski pojas]]). Česte su još i '''ženska paprat''' (''Athyrium filix-femina''), '''muška paprat''' (''Dryopteris filix-mas''), [[Srebrenka|'''srebrenka''']] (''Lunaria rediviva''), kao i [[Režuha|'''lukovičasta režuha''']] (''Cardamine bulbifera'').
 
=== Panonske šume bukve i jele ===
 
U odnosu na dinarske, bukovo-jelove šume panonskog područja rastu u uvjetima toplije klime, manje količine oborina, na dubokim smeđim vapnenastim i smeđim kiselim tlima. Na [[Strahinjčica|Strahinjčici]], [[Ivanščica|Ivančici]], [[Ravna gora|Ravnoj gori]] i [[Trakošćan|Trakošćanu]] rastu na [[Vapnenac|karbonatnoj]] podlozi, a na [[Macelj|Maceljskoj gori]], [[Medvednica|Medvednici]] i [[Papuk|Papuku]] rastu na [[Silikat|silikatnoj]] podlozi. Zauzimaju raspon nadmorskih visina od 200 do 1000 m. Na male nadmorske visine (200 m) jela se spušta na sjevernim padinama, npr. onima Medvednice. Ove šume imaju važnu hidrološku i protuerozijsku funkciju.
 
Za razliku od situacije kod dinarskih šuma, udio ilirskih vrsta u panonskim šumama bukve i jele je malen. Uz bukvu i jelu u sloju drveća rastu i [[Javor|'''javori]] (''Acer platanoides'' i ''A. pseudoplatanus''), [[Jasen|'''obični jasen''']] (''Fraxinus excelsior''), te [[Brijest|'''gorski brijest''']] (''Ulmus glabra''). U sloju grmlja rastu [[Likovac|'''likovci''']] (''Daphne mezereum'' i ''D. laureola''), a u sloju niskog raslinja izuzev ilirskih vrsta i one koje su navedene u odlomku o dinarskim bukovo-jelovim šumama.
 
== Šume jele s rebračom (''Blechno-Abietetum'') ==
 
Ovaj tip šume rasprostire se na nadmorskim visinama od 650 do 950 m, unutar bukovo jelovih šuma, ali na [[Silikat|silikatnim]] stijenama, odn. kiselim, [[Automorfna tla|podzoliranim]] tlima. Gospodarski predstavljaju jedan od najvažnijih tipova šuma. Najviše ih ima u [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], zatim na [[Velebit|Velebitu]], [[Velika Kapela|Kapeli]] i [[Plješivica|Plješivici]]. U sjevernoj Hrvatskoj raste samo na [[Macelj|Maceljskoj gori]], na nadmorskim visinama od 210 do 425 m.
 
Tla na kojima se razvija '''izrazito su kisela''', s pH često ispod 5.
 
U sloju drveća dominira [[Jela|'''jela''']] (''Abies alba''), uz nju mogu rasti i [[Smreka|'''smreka''']] (''Picea abies'') i [[Jarebika|'''jarebika''']] (''Sorbus aucuparia''), te [[Bukva|'''bukva''']] (''Fagus sylvatica''), koja u ovim šumama slabo uspijeva. Sloj grmlja slabo je razvijen. U njemu dominira podmladak jele i jarebike, a može se naći i [[Malina|'''malina''']] (''Rubus idaeus''), razne vrste [[Kupina|'''kupina''']] (''Rubus'' spp.), te [[Kozja krv|'''crna kozlokrvina''']] (''Lonicera nigra''). Prizemni sloj dobro je razvijen i čini ga velik broj vrsta. Osobito je značajna [[Paprat|paprat]] [[Rebrača|'''rebrača''']] (''Blechnum spicant'') po kojoj je šuma i dobila ime. Od ostalih vrsta valja spomenuti [[Borovnica|'''borovnicu''']] (''Vaccinium myrtillus''), [[Crvotočina (biljka)|crvotočine]] (''Lycopodium annotinum'', ''L. clavatum'', ''Huperzia selago''), '''trave šašuljice''' (''Calamagrostis'' spp.), te više vrsta [[Mahovina|mahovina]], koje do izražaja dolaze osobito na vlažnijim staništima.
 
[[Kategorija:Zemljopis Hrvatske]]

Navigacijski izbornik