Krasno
| Krasno Polje | |
|---|---|
  Krasno Polje Krasno Polje na zemljovidu Hrvatske | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija | Ličko-senjska |
| Zemljopisne koordinate | 44°49′23″N 15°03′04″E / 44.823°N 15.051°E |
| Stanovništvo (2001.) | |
| - Ukupno | 476[1] |
| Broj stanovnika Krasno (Senj, Ličko-senjska) [uredi] | |
| 2001. | |
| 2011. | 476 |
| 2021. | 385 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
 Krasnarsko polje
| |
Krasno Polje je selo na obroncima Velebita u okolici Senja, danas naseljeno poglavito Bunjevcima. Nalazi se na nadmorskoj visini od (714 m). Središte je Nacionalnog parka Sjeverni Velebit gdje godišnje prođe desetak tisuća planinara, a samo Svetište godišnje posjeti i do 100.000 ljudi. Pod imenom Krasno spominje se prvi put 1275. U Krasnu je bila izgrađena u dotursko doba crkva Sv. Marije, pa se spominje podatak da je postojala godine 1219. Krasno je u srednjem vijeku pripadalo senjskoj crkvi, a poharano je i ostalo bez stanovnika u turskim osvajanjima u 17. stoljeću. Od 1790. opet je župno središte, a župna crkva Gospe od Krasna do danas je poznato proštenište posvećeno Majci Božjoj.
Nekada je svetište Majke Božje od Krasna na Velebitu bilo najjače marijansko proštenište u Hrvatskoj, posjećenije od Marije Bistrice i Trsata. U svetište su ljudi dolazili čak i pješice, s Krka, iz Bosne i Dalmacije.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
- 1971. – 873 (Hrvati - 847, Srbi - 8, Jugoslaveni - 7, ostali - 11)
- 1981. – 754 (Hrvati - 737, Srbi - 8, Jugoslaveni - 4, ostali - 5)
- 1991. – 674 (Hrvati - 654, Srbi - 5, ostali - 15)
- 2001. – 535 (Hrvati - 520, Srbi - 2, Jugoslaveni - 1, ostali - 13)
- 2011. – 476[1]
| broj stanovnika | 874 | 1165 | 1236 | 1359 | 1459 | 1483 | 1390 | 1404 | 1287 | 1194 | 1086 | 873 | 754 | 674 | 535 | 476 | 385 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest[uredi | uredi kôd]
U Srednjem vijeku tu se na brdu Lisac nalazili manje seosko naselje Crastino, ali kraj je opustio pojavom Turaka u 17. stoljeću. Mjesto su naselili Bunjevci koji su tu došli s područja Svetog Jurja i Like i zauzeli pusta «krasna» polja s pašnjacima i šumama.
Majka Božja od Krasna[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Svetište Majke Božje od Krasna
Legenda o Majci Božjoj krasnarskoj potječe iz 1219. godine. " U šumi krasnarskoj, pastiri pasli svoja stada. Jednoga dana ugledaše na nekakvu panju čudesan cvijet, a u cvijetu sliku Majke Božje. Pastiri otrgnu cvijet i ponesu ga u Krasnarsko polje, gdje se od drevnih vremena nalazila kapelica. Ali prenesenog cvijeta najednom nestade, dok ga pastiri opet ne nađoše na istom panju u šumi. Videći narod te događaje, sagradi u šumi kapelicu u čast Majci Božjoj, a nad samim panjem, gdje se cvijet ukazao, podiže žrtvenik."
Crkva Majke Božje Krasnarske[uredi | uredi kôd]
Crkva Majke Božje Krasnarske iz 18. stoljeća, izgrađena na temeljima jedne srednjovjekovne crkvice. Najveću umjetničku vrijednost u crkvi predstavlja drveni kasetirani strop s oslikanim scenama iz života Krista, Marije i svetaca s latinskim citatima iz 1740. godine.
Kuća Velebita u Krasnu[uredi | uredi kôd]
Podrobniji članak o temi: Kuća Velebita u KrasnuKuća Velebita u Krasnu je centar za posjetitelje Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Postav "Kuće Velebita" proteže se na četiri etaže i obuhvaća nekoliko tematskih cjelina koje se međusobno isprepliću i prožimaju kako bi se posjetiteljima što bolje pokazalo bogatstvo Velebita, njegova raznolikost te kulturna i prirodna vrijednost.[2] "Kuća Velebita" prikazuje život na Velebitu, klimu, ekosustave, životinjske i biljne vrste, kulturnu baštinu, geologiju i podzemlje. Započela je s radom 2. kolovoza 2017. godine.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Ivan Devčić, riječki nadbiskup i metropolit.
- Milan Glavaš, sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
- Joso Vukelić, sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
- Nikola Komušanac, svećenik
- Milan Anić, sveučilišni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Popis stanovništva 2011. DZS. Pristupljeno 7. ožujka 2018.
- ↑ http://magazin.hrt.hr/399260/otvorena-kuca-velebita Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2017. HRT:Otvorena kuća Velebita Preuzeto 1.prosinca 2017.
- ↑ GooSL - pretraživanje ŠL. www.sumari.hr. Pristupljeno 15. ožujka 2021.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Karta Krasna Inačica izvorne stranice arhivirana 29. prosinca 2006.
- Fotogalerija Krasna Inačica izvorne stranice arhivirana 13. prosinca 2006.
- CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
| |||||||
.gif){kind=small}