Borovnica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Borovnica. Za druga značenja, pogledajte Borovnica (razdvojba).
Borovnica
Plodovi borovnice
Plodovi borovnice
Status zaštite
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Ericaceae
Rod: Vaccinium
Vrsta: V. myrtillus
Dvojno ime
Vaccinium myrtillus
Područje života

Borovnica (lat. Vaccinium myrtillus) je biljka iz porodice Vaccinium.

Borovnica je maleni višegodišnji grm. Neki primjerci mogu opstati i do 15 godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Ima zeleni korijen, koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1-3 cm dugi, ovalni ili eliptični. Listopadna je biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i početkom svibnja, a opadaju krajem rujna do listopada.Plodovi dozrijevaju od kraja svibnja do srpnja,zavisno o nadmorskoj visini i položaju.Kod nas najviše raste u Gorskom Kotaru,te na Velebitu.Ima je i na Medvednici, Ivanščici,Strahinjščici,Samoborskom gorju, Žumberku,Papuku i Psunju.[1]

Kemijski sastojci[uredi VE | uredi]

Kemijski sastojci plodova borovnice su: šećer, tanini, vitamini B i C. Plod sadrži i karotin, mirtilin (mirtilin klorid) od kojeg potječe boja ploda, te albuminoid, pektin, mineralne soli, masna ulja i proteine. Plod borovnice također sadrži organske kiseline kao što su: limunska, jabučna, bezojeva, oksalna. U listovima borovnice ima više tanina nego u plodovima. Tanini koji se mogu naći u listu su: arbutin, antocijanovi glikozidi(300 -698 mg/100 g ), neomirtilin. Ostali sastojci lista su cerilni alkohol, nekoliko organskih kiselina, eterska ulja, vitamin C i drugi.[2]

Sastav,na 1oo gr plodova[3][4]
Каlorija 176 кj (42 кcal)
Voda 84,8 gr
Bjelančevine 0,6 gr
Ugljikohidrati 7,4 gr
Vlakna 4,9 gr
Masti 0,6 gr
Masne kiseline 0,4 gr
Vitamini i minerali
Vitamin A 1,6 mg
Vitamin B1 0,04 mg
Vitamin B2 0,08 mg
Vitamin B6 0,1 mg
Vitamin B9 3,0 mkg
Vitamin C 30,0 mg (5-10)
Vitamin E 1,9 mg
Vitamin PP 0,3 mg
Vitamin P do 600 mg
Каlcij 13,0 mg
Željezo 0,7 mg
Bakar 0,1 mg
Маgnezij 2,0 mg
Маngan 4,0 mg
Natrij 1,0 mg
Fosfor 13,0 mg
Kalij 73,0 mg
Cink 0,1 mg

Upotreba borovnice[uredi VE | uredi]

Borovnica je ljekovita biljka sa ukusnim plodovima i ima svoju namjenu kako u medicini tako i u kulinarstvu. Plodovi su bogati željezom i vitaminima. Postoji više načima pripreme borovnice u ljekovite[5] i kulinarske svrhe.[6] Najčešće se koristi za spravljanje čajeva, sokova i marmelada. Ljekoviti dijelovi biljke su i listovi, plodovi i korijen, koji se sabiru prije sazrijevanja plodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se prikuplaju ljeti i suše se na suncu. Medicinska upotreba borovnice je za: Insuficijenciju jetre i žuči, dijareju, dizenteriju, dijareju kod djece, aterosklerozu, probleme sa cirkulacijom i dijabetes. Preporučeno je borovnicu koristiti u svježem stanju, u količini koliko se može pojesti bez pretrpavanja. Sviježe iscijeđen sok od borovnice je također vrlo preporučljiv.Slastice , pekmez te sladoled od borovnice nemaju nikakov pozitivan utjecaj na zdravlje.Konzumacija sviježih plodova odnosno ekstrakta povoljno djeluje kao preventiva kod glaukoma i mrene, poboljšava vid kod hemeralopije,te dijabetičarske retinopatije.[7]

Korištenje u pučkoj medicini[uredi VE | uredi]

Čaj od mladih listova borvinice je sredstvo protiv proljeva, katara, grčeva u želucu, kašlja i diabetesa. Plodovi borovnice se koriste protiv hemoroida, neuredne stolice, nadimanja, slabog apetita i nametnika u probavnom traktu. Zrele i svježe borovnice su odlično pomoćno i dijetalno sredstvo kod problema sa jetrom[8], te kod problema žuči i žučnih puteva. Borovnicu pučki ljekari preporucuju kao pomoć kod akutnih i kroničnih oboljenja probavnog trakta. Zbog slatkog okusa lako se daje djeci protiv zdravstvenih problema. Dobro je sredstvo za kroničnu dijareju. Čaj od mladih listova[9] se koristi za regulaciju šećera u krvi. Ova osobina lista borovnice da regulira šećer u krvi pripisuje se sadržaju antocijanin glikozida. Pri dugotrajnoj upotrebi listova borovnice ili kod predoziranja javlja se kronično trovanje.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. hrcak.srce.hr/file/57100
  2. hrcak.srce.hr/file/57100
  3. Deutsche Gesellschaft für Ernährung e. V. — DGE
  4. Košeev,A.K.Dikorastuše sedobni rastenija v našem pitani,Moskva 1981.
  5. Čaj od borovnice, e-ljekarna.net
  6. Priprema borvnice u kulinarstvu, domaćica.com
  7. http://www.altmedrev.com/publications/6/5/500.pdf
  8. Borovnica za bolesti jetre, jetra.org
  9. Čaj od borovnice protiv diabetesa, e-ljekarna.net

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb, 1980.
  • Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb, 1974.
  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Wikispecies-logo.svg Wikivrste imaju podatke o: Borovnica