Protukomunizam: razlika između inačica
nije određeno vremensko razdoblje kada disidenti nisu bili prihvaćeni od hrvatskog stanovništva |
Uklonjene pristrane i neistinite tvrdnje; članak je jednostran i prikazuje anitkomunizam kao nešto pozitivno (a ne kao zatiranje lprava na komunističku misao) i sl. |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:User_antikomunista.gif|thumb|Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje krvavu karakteristku komunističke ideologije]] |
[[datoteka:User_antikomunista.gif|thumb|Jedan od simbola antikomunizma, koji prikazuje "krvavu karakteristku komunističke ideologije"]] |
||
'''Antikomunizam''' je osnovni politički stav, koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-[[utopija|utopističke]] [[teorija|teorije]], [[ideologija|ideologije]], [[politički pokret|političkim pokretima]], [[skupina]]ma kao i raznim [[politika|političkim varijantama]] [[komunizam|komunizma]]. |
'''Antikomunizam''' je osnovni politički stav, koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-[[utopija|utopističke]] [[teorija|teorije]], [[ideologija|ideologije]], [[politički pokret|političkim pokretima]], [[skupina]]ma kao i raznim [[politika|političkim varijantama]] [[komunizam|komunizma]]. |
||
Kao [[povijest|povijesna]] i [[politika|politička]] pojava |
Kao [[povijest|povijesna]] i [[politika|politička]] pojava antikomunizam nije jedinstvena ideologija, i može biti sastavljena od raznih [[motivacija|motiva]] i stavova kao primjerice iz [[religija|vjerskih]] razloga, ili komunizmu suprotstavljene političke ideje kao primjerice [[liberalizam]], zagovaranje [[pluralizam|pluralizma]] ili [[konzervativizam|konzervativizma]]. |
||
U zemljama zapadnih [[demokracija]] antikomunizam je igrao značajnu ulogu. |
U zemljama zapadnih kapitalističkih [[demokracija]] antikomunizam je igrao značajnu ulogu. |
||
Tijekom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] antikomunizam je igrao samo manju ulogu zbog ratnog saveza sa [[SSSR]]-om protiv Njemačke i Italije. |
Tijekom [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] antikomunizam je igrao samo manju ulogu zbog ratnog saveza sa [[SSSR]]-om protiv Njemačke i Italije. |
||
U [[hladni rat|hladnim ratu]] je doslo do pojačanja |
U [[hladni rat|hladnim ratu]] je doslo do pojačanja antikomunizma u velikim djelu zapadnog svijeta te u zemljama [[Sjeverna Amerika|sjeverne amerike]] i zapadne europe postao je značajan dio [[politička kultura|političke kulture]]. Iako se antikomunizam predstavlja kao nešto dobro, antikomunizam je zapravo bio i jest izlika da se mnogim nevinim ljudima krše temeljna ljudska prava (kao npr. McCarthyzam, lustracija, zabrane i ograničavanja javnoga djelovanja). |
||
== Antikomunizam u Hrvatskoj == |
== Antikomunizam u Hrvatskoj == |
Inačica od 5. rujna 2009. u 10:59
Antikomunizam je osnovni politički stav, koji je s različitim intenzitetom usmjeren protiv socijalno-utopističke teorije, ideologije, političkim pokretima, skupinama kao i raznim političkim varijantama komunizma.
Kao povijesna i politička pojava antikomunizam nije jedinstvena ideologija, i može biti sastavljena od raznih motiva i stavova kao primjerice iz vjerskih razloga, ili komunizmu suprotstavljene političke ideje kao primjerice liberalizam, zagovaranje pluralizma ili konzervativizma.
U zemljama zapadnih kapitalističkih demokracija antikomunizam je igrao značajnu ulogu. Tijekom drugog svjetskog rata antikomunizam je igrao samo manju ulogu zbog ratnog saveza sa SSSR-om protiv Njemačke i Italije. U hladnim ratu je doslo do pojačanja antikomunizma u velikim djelu zapadnog svijeta te u zemljama sjeverne amerike i zapadne europe postao je značajan dio političke kulture. Iako se antikomunizam predstavlja kao nešto dobro, antikomunizam je zapravo bio i jest izlika da se mnogim nevinim ljudima krše temeljna ljudska prava (kao npr. McCarthyzam, lustracija, zabrane i ograničavanja javnoga djelovanja).
Antikomunizam u Hrvatskoj
Zagovornici ideologije komunizma i ekstremne ljevice su pokušavali gurnuti značenje antikomunizma u područje ekstremističke ideologije. Javnim kritičarima komunizma unutar Jugoslavije je kao disidentima prijetila velika opasnost da budu izvrgnuti montiranim političkim sudskim procesima ili da budu prisliljeni napustiti domovinu u egzil. Najduze u zatvoru proveo je Marko Veselica s 11 godina [1]). U slučaju ako bi u egzilu nastavili antikomunističku djelatnost postojala je mogućnost da budu likvidirani od strane jugoslavenske tajne policije UDBE(primjer: Bruno Bušić).
Disidenti koji su napustili Hrvatsku su bili manje prihvaćeni od disidenta iz drugih komunističkih država na zapadu, ali i od domaćeg društva [2].