Dinko Šokčević: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
p. |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Prof. dr '''Dinko Šokčević''' ([[Baja]], [[1960.]]) je [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatski]] povjesničar iz [[Mađarska|Mađarske]]. U mađarskim dokumentima se zove ''Sokcsevits Dénes''. |
Prof. dr '''Dinko Šokčević''' ([[Baja]], [[1960.]]) je [[Hrvati u Mađarskoj|hrvatski]] povjesničar iz [[Mađarska|Mađarske]]. U mađarskim dokumentima se zove ''Sokcsevits Dénes''. |
||
Škole je završio u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Studirao je u ondašnjoj SFRJ kao stipendist temeljem međudržavnog ugovora Mađarske i SFRJ. |
Škole je završio u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Studirao je u ondašnjoj [[SFRJ]] kao stipendist temeljem međudržavnog ugovora Mađarske i SFRJ. |
||
Prvo je studirao u [[Novi Sad|Novom Sadu]] jugoslavenske jezike i književnosti, a onda je otišao u Zagreb studirati [[povijest umjetnosti|povijest umjetnosti]] i [[arheologija|arheologiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. |
Prvo je studirao u [[Novi Sad|Novom Sadu]] jugoslavenske jezike i književnosti, a onda je otišao u Zagreb studirati [[povijest umjetnosti|povijest umjetnosti]] i [[arheologija|arheologiju]] na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. |
||
1990. se zaposlio u novinarskoj struci u tjedniku [[Hrvati u Mađarskoj|mađarskih Hrvata]] [[Hrvatski glasnik|Hrvatskom glasniku]]. |
[[1990.]] se zaposlio u novinarskoj struci u tjedniku [[Hrvati u Mađarskoj|mađarskih Hrvata]] [[Hrvatski glasnik|Hrvatskom glasniku]]. |
||
Iste godine je počeo raditi na Filozofskom fakultetu [[sveučilište u Pečuhu|Sveučilišta ''Janus Panonius'']] u [[Pečuh]]u. |
Iste godine je počeo raditi na Filozofskom fakultetu [[sveučilište u Pečuhu|Sveučilišta ''Janus Panonius'']] u [[Pečuh]]u. |
||
Redak 11: | Redak 11: | ||
Danas je pročelnikom je Odsjeka za [[kroatistika|kroatistiku]] i [[slavistika|slavistiku]]. |
Danas je pročelnikom je Odsjeka za [[kroatistika|kroatistiku]] i [[slavistika|slavistiku]]. |
||
Na svom sveučilištu je 1998. doktorirao povijesne znanosti na temu ''Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1861. i 1918. godine''. |
Na svom sveučilištu je [[1998.]] doktorirao povijesne znanosti na temu ''Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1861. i 1918. godine''. |
||
Djela piše na hrvatskom i mađarskom jeziku. Tematski se bavi bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj i rodnom mu gradu Baji te hrvatsko-mađarskim odnosima u 19. i 20. stoljeću. |
Djela piše na hrvatskom i mađarskom jeziku. Tematski se bavi bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj i rodnom mu gradu Baji te hrvatsko-mađarskim odnosima u 19. i 20. stoljeću. |
Inačica od 16. rujna 2009. u 03:35
Prof. dr Dinko Šokčević (Baja, 1960.) je hrvatski povjesničar iz Mađarske. U mađarskim dokumentima se zove Sokcsevits Dénes.
Škole je završio u Budimpešti. Studirao je u ondašnjoj SFRJ kao stipendist temeljem međudržavnog ugovora Mađarske i SFRJ.
Prvo je studirao u Novom Sadu jugoslavenske jezike i književnosti, a onda je otišao u Zagreb studirati povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu.
1990. se zaposlio u novinarskoj struci u tjedniku mađarskih Hrvata Hrvatskom glasniku.
Iste godine je počeo raditi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu. Prvo je predavao povijest u okviru balkanistike u svojstvu gosta-predavača. Iduće godine je stekao status asistenta na katedri za hrvatski jezik i knjževnost, gdje je predavao predmet kojeg i danas predaje, Povijest i kulturna povijest Hrvata, a na katedri za povijest predaje Povijest i kulturnu povijest Balkana. Danas je pročelnikom je Odsjeka za kroatistiku i slavistiku.
Na svom sveučilištu je 1998. doktorirao povijesne znanosti na temu Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1861. i 1918. godine.
Djela piše na hrvatskom i mađarskom jeziku. Tematski se bavi bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj i rodnom mu gradu Baji te hrvatsko-mađarskim odnosima u 19. i 20. stoljeću.
Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj.
Djela
(izbor)
- Déli szomszédanik története, Bereményi Kiadó, Budimpešta 1994. (sa suatorima); Délszláv háború, Calibra Kiadó, Budimpešta 1997. (dopunski udžbenik povijesti za IV. razred gimnazije. Tema: rat u bivšoj Jugoslaviji).
- Crkvena unija kao preduvjet nacionalnog ujedinjenja Hrvata i Srba u djelima biskupa Ivana Antunovića (na III. kongresu hrv. povjesničara, 2008.)
- Povijest Hrvata u Mađarskoj [1]
- Nemzeti és Etnikai Kisebbségek Magyarországon, poglavlje Horvatok[2]
- Osvajanje kazališta: 10 godina Hrvatskog kazališta u Pečuhu = A színház meghódítása: 10 éves a Pécsi Horvát Színház
Vidi još
Izvori
- MVPEI Predstavljena knjiga Tomislava Žigmanova
- Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj