Dinko Šokčević

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dinko Šokčević
Dinko Šokčević 2016.jpg
Fotografija Šokčevića iz 2016. godine
Rođenje 1960.
Baja
Polje povijest, kroatistika
Institucija Filozofski fakultet Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu,
Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj,
Hrvatski institut za povijest,
Institut za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti,
Mađarski institut u Zagrebu
Alma mater Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,
Filozofski fakultet Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu
Istaknute nagrade Nagrada Jaroslav Šidak (2019.)

Dinko Šokčević (mađ. Sokcsevits Dénes, Baja, 1960.) hrvatski je povjesničar i kroatist iz Mađarske.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Mladost i obrazovanje[uredi | uredi kôd]

Šokčević se rodio u Baji 1960. godine. Školovao se u Budimpešti. Studirao je u Jugoslaviji kao stipendist temeljem međudržavnog ugovora Mađarske i Jugoslavije. Prvo je studirao u Novom Sadu jugoslavenske jezike i književnosti, a 1981. godine otišao je u Zagreb studirati povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je u Zagrebu 1987. godine.

Znanstveni rad[uredi | uredi kôd]

Godine 1990. zaposlio se kao novinar u Hrvatskom glasniku, tjedniku Hrvata u Mađarskoj. Iste godine počeo je raditi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu. Kao gost-predavač predavao je povijest Balkana u okviru odsjeka za povijest. Iduće godine stekao je status asistenta na katedri za hrvatski jezik i knjževnost, gdje i danas predaje kolegije iz povijesti i kulturne povijesti Hrvata. Na katedri za povijest predaje povijest i kulturnu povijest Balkana.[1] Danas je sveučilišni docent, pročelnik odsjeka za kroatistiku i ravnatelj Instituta za slavistiku na Sveučilištu u Pečuhu (od 2008. godine).[2]

Na svom sveučilištu je 1999. doktorirao povijesne znanosti na temu Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1861. do 1918. godine.

Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. Od osnutka 2014. godine voditelj je Mađarskog instituta u Zagrebu.

Djela[uredi | uredi kôd]

Djela piše na hrvatskom i mađarskom jeziku. Tematski se bavi bunjevačkim Hrvatima u Bačkoj i rodnom mu gradu Baji te hrvatsko-mađarskim odnosima u 19. i 20. stoljeću.

Nepotpuna bibliografija:

Autorske knjige:

  • Povijest naših južnih susjeda (Déli szomszédaink története, 1993., suautor) [3]
  • Južnoslavenski ratovi (A délszláv háború, 1997.), udžbenik [4]
  • Mediji Hrvata u Mađarskoj (2001., suautor) [5]
  • Životni stil mladih Hrvata u Mađarskoj (Magyarországi horvát fiatalok életmódja, 2002., suautor) [6]
  • Mađarska prošlost hrvatskim očima (Magyar múlt horvát szemmel, 2004.) [7]
  • Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata (2006.) [8]
  • Hrvatska između srednje Europe i Balkana (Horvátország Közép-Európa és a Balkán közt 2007.) [9]
  • Hrvatska od stoljeća 7. do danas (Horvátország a 7. századtól napjainkig, 2011.) [10]

Studije i članci

Uredničke knjige:

  • Osvajanje kazališta : 10 godina Hrvatskog kazališta u Pečuhu [11]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Bibliografija. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. rujna 2011. Pristupljeno 21. studenoga 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. (mađ.) Horvát Tanszék (Arhivirano 28. siječnja 2011.) Kroatisztikai-Szlavisztikai Tanszék
  3. Imre Szilagyi, Karoly Szilagyi, Sokcsevits Dénes, Déli szomszédaink története, Beremenyi Konyvkiado, Budapest, 1993. (355 str.), ISBN 9638182075; Šokčevićev prilog u knjizi je pregled povijesti Hrvata
  4. Sokcsevits Dénes, A délszláv háború, Calibra kiadó, Budapest, 1997. (57 str.), ISBN 9636864039; dopunski udžbenik povijesti za IV. razred gimnazije; tema: rat u bivšoj Jugoslaviji
  5. Ivica Đurok, Dinko Šokčević, Mediji Hrvata u Mađarskoj, Croatica Kht, Budimpešta, 2001.
  6. Baráth Árpád, Ivica Đurok, Dinko Šokčević, Magyarországi horvát fiatalok életmódja, Croatica Kht., Budimpešta, 2002. (256 str.), ISBN 0129005890666
  7. Sokcsevits Dénes, Magyar múlt horvát szemmel, Magyar a magyarért Alapítvány, Budapest, 2004. (261 str.), ISBN 9632144805
  8. Dinko Šokčević, Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata : kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Naklada Pavičić, Zagreb, 2006. (382 str.), ISBN 9536308614
  9. Sokcsevits Dénes, Horvátország Közép-Európa és a Balkán közt, Kreatéka Kiadó, Budapest, 2007. (140 str.), ISBN 9789630632317
  10. Dinko Šokčević, Hrvatska od stoljeća 7. do danas, Durieux : Društvo mađarskih znanstvenika i umjetnika u Hrvatskoj, Zagreb, 2016. (XVI, 670 str.), ISBN 9789531884396
  11. Dinko Šokčević, Osvajanje kazališta : 10 godina Hrvatskog kazališta u Pečuhu' = A szinhaz meghoditasa : 10 eves a Pecsi Horvat Szinhaz, Hrvatsko kazalište u Pečuhu, Pečuh, 2002. (147 str.)
  • MVPEI Predstavljena knjiga Tomislava Žigmanova
  • Croatica.hu Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti
Wikisource-logo.svgWikizvor ima izvorni tekst na temu: Životopisi nastavnika angažiranih na Hrvatskim studijima#Dinko Šokčević
Mrežna mjesta