Dušična kiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 6. studenoga 2009. u 12:27

Dušična kiselina

Oznake
CAS broj	7697-37-2
EC broj	231-714-2
Svojstva
Sistemsko ime	Dušična kiselina
Druga imena	Nitratna kiselina
Kemijska formula	HNO₃
Molarna masa	63,012 g/mol
Izgled	Bistra, bezbojna tekućina
Gustoća i faza	1,5129 g/L, plin
Topljivost u vodi	Mogu se miješati u svim omjerima
Talište	-42°C (231 K)
Vrelište	83 °C (356 K)
Kiselost (pK_a)	-1,4
Dipolni moment	2,17 D
Glavne opasnosti	Oksidans, korozivna.

Dušična ili nitratna kiselina (kemijska formula HNO₃) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Koncentrirana dušična kiselina je jako oksidirajuće sredstvo. U čistom stanju je bezbojna, ali sa starenjem postaje žućkasta zbog akumuliranja dušikovih oksida. Obično se čuva u tamno smeđim bocama zbog fotolitičke razgradnje u dušikov tetroksid (N₂O₄). Dušična kiselina otapa većinu metala čime nastaju odgovarajući nitrati. Koncentrirana dušična kiselina također reagira s nekim nemetalima čime nastaje okso kiselina ili oksid.

Svojstva

Čista bezvodna dušična kiselina (100%) na sobnoj je temperaturi bezbojna tekućina gustoće 1,522 g/cm³ koja se skrućuje pri -42 °C tvoreći bijele kristale. Temperatura vrelišta je 83 °C. U prisutnosti svjetlosti, čak i pri sobnoj temperaturi, dolazi do djelomične razgradnje uz nastajanje dušikovog dioksida prema reakciji:

4 HNO₃ → 2 H₂O + 4 NO₂ + O₂ (72°C)

što znači da bi bezvodna dušična kiselina trebala biti uskladištena ispod 0°C da bi se izbjegla razgradnja.

Sinteza

Industrijska proizvodnja

Dušična kiselina proizvodi se Ostwaldovim procesom, nazvanim po njemačkom kemičaru Wilhelmu Ostwaldu. U ovom procesu bezvodni amonijak se oksidira u dušikov oksid, koji zatim reagira s kisikom iz zraka čime nastaje dušikov dioksid. On se zatim absorbira u vodi čime nastaje dušična kiselina i dušikov oksid. Dušikov oksid se zatim vraća nazad u proces. Korištenjem amonijaka dobivenog iz Haberovog procesa, konačni produkt može se proizvesti iz dušika, kisika i vodika koji su dobiveni iz zraka i prirodnog plina kao jedinih sirovina.

Uporaba

Sigurnost

Nedovršeni članak Dušična kiselina koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{| class="toccolours" border="0" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; "
+{| class="toccolours" border="1" style="float: right; clear: right; margin: 0 0 1em 1em; "
-| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffdddd" |'''Dušična kiselina'''
+| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |<big>'''Dušična kiselina''' </big>
 |-
 | align="center" colspan="2" bgcolor="#eeeeee" |[[Datoteka:Nitric-acid-3D-balls-B.png|150px|3D prikaz molekule dušične kiseline|]][[Datoteka:Nitric acid resonance median.png|150px|Molekula dušične kiseline|]]
 |-
-| align="center" colspan="2" bgcolor="#cccccc" |'''Svojstva'''
+| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Oznake'''
+|-
+| [[CAS registarski broj|CAS broj]]
+| 7697-37-2
+|-
+| [[CAS registarski broj|EC broj]]
+| 231-714-2
+|-
+| align="center" colspan="2" bgcolor="#ffbbbb" |'''Svojstva'''
 |-
-| [[IUPAC nomenklatura|Sistemsko ime]]
+| Sistemsko ime
 | Dušična kiselina
 |-
@@ Redak 13: / Redak 20: @@
 | Nitratna kiselina
 |-
-| [[Kemijska formula|Molekulska formula]]
+| Kemijska formula
 | HNO<sub>3</sub>
 |-
@@ Redak 21: / Redak 28: @@
 | Izgled
 | Bistra, bezbojna tekućina
-|-
-| [[CAS registarski broj|CAS broj]]
-| 7697-37-2
 |-
 | [[Gustoća]] i [[faza]]
@@ Redak 41: / Redak 45: @@
 |-
 | Dipolni moment
-| 2,17 [[Debaj|D]]
+| 2,17 D
 |-
 | Glavne opasnosti
 | Oksidans, korozivna.
-|-
 |-
 |}
@@ Redak 58: / Redak 61: @@
 U prisutnosti svjetlosti, čak i pri sobnoj temperaturi, dolazi do djelomične razgradnje uz nastajanje dušikovog dioksida prema reakciji:
-HNO<sub>3</sub> → 2 H<sub>2</sub>O + 4 NO<sub>2</sub> + O<sub>2</sub> (72°C)<br>
+:::4 HNO<sub>3</sub> → 2 H<sub>2</sub>O + 4 NO<sub>2</sub> + O<sub>2</sub> (72°C)<br>
 što znači da bi bezvodna dušična kiselina trebala biti uskladištena ispod 0°C da bi se izbjegla razgradnja.
 ==Sinteza==
+===Industrijska proizvodnja===
+Dušična kiselina proizvodi se [[Ostwaldov proces|Ostwaldovim procesom]], nazvanim po njemačkom kemičaru [[Wilhelm Ostwald|Wilhelmu Ostwaldu]]. U ovom procesu bezvodni [[amonijak]] se oksidira u dušikov oksid, koji zatim reagira s [[kisik]]om iz zraka čime nastaje dušikov dioksid. On se zatim absorbira u vodi čime nastaje dušična kiselina i dušikov oksid. Dušikov oksid se zatim vraća nazad u proces. Korištenjem [[amonijak]]a dobivenog iz Haberovog procesa, konačni produkt može se proizvesti iz [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[vodik]]a koji su dobiveni iz [[zrak]]a i prirodnog plina kao jedinih sirovina.
 ==Uporaba==
 ==Sigurnost==
+[[Kategorija: Nitrati]]
+[[Kategorija: Kiseline]]
 {{Mrva-kem}}