Banija (Karlovac): razlika između inačica

Koordinate: 45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m +izvor za godinu
Redak 19: Redak 19:
|slika_opis =
|slika_opis =
}}
}}
'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[1903]]. bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske [[Zagrebačka županija (1868.-1918.)|Zagrebačke županije]] u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu ''Banija – Ilovac III'', [[Banija (Karlovac)#Osnovna škola|osnovnu školu]], dječji vrtić, ljekarnu, kino ''Banija'', benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću,<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref> iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju [[1697]]. godine ovo naselje po prvi puta. <ref>Radovinović, Radovan. ''Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja)'' '''u''': Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) ''Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja'', 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.</ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>Mihalić, Stjepan. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Agronom Franjo Poljak je iz [[Karlovac|karlovačke]] Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,<ref>Agičić, Damir. ''Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904)'', Srednja Europa, Zagreb, 2003.</ref> češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije. Svakoga [[23. lipnja]] stanovnici Gaze i Banije natječu se u gradnji [[Ivanjski krijesovi|ivanjskih krijesova]] i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.<ref>Bousfield, Jonathan. ''Croatia'', 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. <small>(ISBN 1843530848)</small></ref> Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.<ref name="Krapek">Krapek, Hinko. ''Grad Karlovac i njegova okolica'', Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9., {{citat|I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.}}</ref>
'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[1902.]]<ref name="DAKA">Miholović, Katica (ur.) ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X</ref> (drugdje [[1903.]]) bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske [[Zagrebačka županija (1868.-1918.)|Zagrebačke županije]] u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu ''Banija – Ilovac III'', [[Banija (Karlovac)#Osnovna škola|osnovnu školu]], dječji vrtić, ljekarnu, kino ''Banija'', benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću,<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref> iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju [[1697]]. godine ovo naselje po prvi puta. <ref>Radovinović, Radovan. ''Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja)'' '''u''': Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) ''Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja'', 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.</ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>Mihalić, Stjepan. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Agronom Franjo Poljak je iz [[Karlovac|karlovačke]] Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,<ref>Agičić, Damir. ''Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904)'', Srednja Europa, Zagreb, 2003.</ref> češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije. Svakoga [[23. lipnja]] stanovnici Gaze i Banije natječu se u gradnji [[Ivanjski krijesovi|ivanjskih krijesova]] i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.<ref>Bousfield, Jonathan. ''Croatia'', 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. <small>(ISBN 1843530848)</small></ref> Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.<ref name="Krapek">Krapek, Hinko. ''Grad Karlovac i njegova okolica'', Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9., {{citat|I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.}}</ref>


== Gradska četvrt Banija ==
== Gradska četvrt Banija ==

Inačica od 11. prosinca 2009. u 04:59

Banija
Država Hrvatska
ŽupanijaDatoteka:Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka županija
Općina/gradKarlovac
Koordinate45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498
Poštanski broj47000 Karlovac
Pozivni broj+385 (0)47
AutooznakaKA

Zemljovid

Banija na zemljovidu Hrvatske
Banija
Banija

Banija na zemljovidu Hrvatske

Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 1902.[3] (drugdje 1903.) bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, osnovnu školu, dječji vrtić, ljekarnu, kino Banija, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću,[4] iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju 1697. godine ovo naselje po prvi puta. [5] Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;[6] danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Agronom Franjo Poljak je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,[7] češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije. Svakoga 23. lipnja stanovnici Gaze i Banije natječu se u gradnji ivanjskih krijesova i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.[8] Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.[9]

Gradska četvrt Banija

U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20, a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.[10]

Upravna općina Banija

Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.[11] Općine Banija i Švarča pripojene su gradu Karlovcu 1903. godine. [12] Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.[13] Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter. [14] Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.

Nacionalni sastav karlovačke
općine Banija u 1910. godini [15] 		Hrvata Madžara Slovenaca Čeha Slovaka Nijemaca
– 3211 94 152 15 1 77

Osnovna škola

Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.[16] To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom. U sklopu škole su i područne škole Donje Mekušje i Hrnetić koje spadaju u spomenike kulture.

Društva [17]

  • Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.
  • Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900.
  • Kuglaški športski klub Banija, od 1935.

Vanjske poveznice

Izvori i bilješke

  1. ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. ↑ Miholović, Katica (ur.) Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X
  4. ↑ Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca  : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)
  5. ↑ Radovinović, Radovan. Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja) u: Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.
  6. ↑ Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.
  7. ↑ Agičić, Damir. Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003.
  8. ↑ Bousfield, Jonathan. Croatia, 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. (ISBN 1843530848)
  9. ↑ Krapek, Hinko. Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9.,
    Wikicitati »I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.«
  10. ↑ Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori (zadnji put učitano 2009-06-17)
  11. ↑ Vrbetić, Marija ; Szabo, Agneza ; Lipovšćak, Zdravko. Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.
  12. ↑ Vrbetić, ibid., str. 58.
  13. ↑ Vrbetić, ibid., str. 16.
  14. ↑ Vrbetić, ibid., str. 108.
  15. ↑ Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243.
  16. ↑ Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., stranica 86.
  17. ↑ Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. – 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.

Knjige i pisani izvori

  • Borovček, Andrija. Banija : jedna obala i tri ulice, Klub 90, Karlovac, 2005., ISBN 953-97527-8-7
  • Štimec, Viktor (et al.) Iz povijesti karlovačkih župa : Banija, Centar, Dubovac, Hrnetić, Kamensko, Švarča, Rkt. župe grada Karlovca, Karlovac, 1979.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banija_(Karlovac)&oldid=2185801"