Banija (Karlovac): razlika između inačica

Koordinate: 45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m +industrijska četvrt
m promijenjen redoslijed, tablica pripada u vrijeme upravne općine
Redak 26: Redak 26:
== Upravna općina Banija ==
== Upravna općina Banija ==
Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od [[1880]]. do [[1910]]. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija ; Szabo, Agneza ; Lipovšćak, Zdravko. ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.</ref> Općine Banija i Švarča pripojene su gradu Karlovcu [[1903]]. godine. <ref>Vrbetić, ibid., str. 58.</ref> Ujedinjenjem općina Banija i [[Švarča]] i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.<ref>Vrbetić, ibid., str. 16.</ref> Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter. <ref>Vrbetić, ibid., str. 108.</ref>
Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od [[1880]]. do [[1910]]. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija ; Szabo, Agneza ; Lipovšćak, Zdravko. ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.</ref> Općine Banija i Švarča pripojene su gradu Karlovcu [[1903]]. godine. <ref>Vrbetić, ibid., str. 58.</ref> Ujedinjenjem općina Banija i [[Švarča]] i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.<ref>Vrbetić, ibid., str. 16.</ref> Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter. <ref>Vrbetić, ibid., str. 108.</ref>

== Industrijska četvrt ==
Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je <small>»</small>Zagorka<small>«</small>, tvornica cementnoga crijepa.


{| class="wikitable" style="text-align:center" border="1"
{| class="wikitable" style="text-align:center" border="1"
Redak 47: Redak 44:
| 77
| 77
|}
|}

== Industrijska četvrt ==
Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je <small>»</small>Zagorka<small>«</small>, tvornica cementnoga crijepa.


== Osnovna škola ==
== Osnovna škola ==

Inačica od 11. prosinca 2009. u 05:17

Banija
Država Hrvatska
ŽupanijaDatoteka:Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka županija
Općina/gradKarlovac

Koordinate45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498

Poštanski broj47000 Karlovac
Pozivni broj+385 (0)47
AutooznakaKA

Zemljovid

Banija na zemljovidu Hrvatske
Banija
Banija

Banija na zemljovidu Hrvatske

Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 1902.[3] (drugdje 1903.) bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, osnovnu školu, dječji vrtić, ljekarnu, kino Banija, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću,[4] iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju 1697. godine ovo naselje po prvi puta. [5] Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;[6] danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Agronom Franjo Poljak je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,[7] češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije. Svakoga 23. lipnja stanovnici Gaze i Banije natječu se u gradnji ivanjskih krijesova i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.[8] Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.[9]

Gradska četvrt Banija

U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20, a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.[10]

Upravna općina Banija

Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.[11] Općine Banija i Švarča pripojene su gradu Karlovcu 1903. godine. [12] Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.[13] Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter. [14]

Nacionalni sastav karlovačke
općine Banija u 1910. godini [15]
Hrvata Madžara Slovenaca Čeha Slovaka Nijemaca
3211 94 152 15 1 77

Industrijska četvrt

Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.

Osnovna škola

Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.[16] To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom. U sklopu škole su i područne škole Donje Mekušje i Hrnetić koje spadaju u spomenike kulture.

Društva [17]

  • Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.
  • Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900.
  • Kuglaški športski klub Banija, od 1935.

Vanjske poveznice

Izvori i bilješke

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Miholović, Katica (ur.) Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X
  4. Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca  : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)
  5. Radovinović, Radovan. Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja) u: Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.
  6. Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.
  7. Agičić, Damir. Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003.
  8. Bousfield, Jonathan. Croatia, 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. (ISBN 1843530848)
  9. Krapek, Hinko. Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9.,
    Wikicitati »I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.«
  10. Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori (zadnji put učitano 2009-06-17)
  11. Vrbetić, Marija ; Szabo, Agneza ; Lipovšćak, Zdravko. Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.
  12. Vrbetić, ibid., str. 58.
  13. Vrbetić, ibid., str. 16.
  14. Vrbetić, ibid., str. 108.
  15. Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243.
  16. Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., stranica 86.
  17. Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. – 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.

Knjige i pisani izvori

  • Borovček, Andrija. Banija : jedna obala i tri ulice, Klub 90, Karlovac, 2005., ISBN 953-97527-8-7
  • Štimec, Viktor (et al.) Iz povijesti karlovačkih župa : Banija, Centar, Dubovac, Hrnetić, Kamensko, Švarča, Rkt. župe grada Karlovca, Karlovac, 1979.