Banija (Karlovac): razlika između inačica

Koordinate: 45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498
Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+nekoliko wikipoveznica
Redak 20: Redak 20:
|slika_opis =
|slika_opis =
}}
}}
'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[22. prosinca]]<ref name="Kruhek">Kruhek, Milan. ''Karlovac : utvrde, granice i ljudi'', Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.</ref> [[1902.]]<ref name="Kruhek"/><ref name="DAKA">Miholović, Katica (ur.) ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X</ref> bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske [[Zagrebačka županija (1868.-1918.)|Zagrebačke županije]] u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu ''Banija – Ilovac III'', [[Banija (Karlovac)#Osnovna škola|osnovnu školu]], dječji vrtić, ljekarnu, kino ''Banija'', benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću,<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref> iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju [[1697]]. godine ovo naselje po prvi puta.<ref>Radovinović, Radovan. ''Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja)'' '''u:''' Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) ''Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja'', 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.</ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>Mihalić, Stjepan. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga [[23. lipnja]] stanovnici susjedne [[Gaza (Karlovac)|Gaze]] (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji [[Ivanjski krijesovi|ivanjskih krjesova]] i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.<ref>Bousfield, Jonathan. ''Croatia'', 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. <small>(ISBN 1843530848)</small></ref> Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.<ref name="Krapek">Krapek, Hinko. ''Grad Karlovac i njegova okolica'', Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10., {{citat|I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.}}</ref> Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.<ref>Opačić, Nives. ''Iza riječi: prtinom i cijelcem'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9</ref><ref name="Krapek"/>
'''Banija''' je [[Karlovac|karlovačko]] naselje na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]] i [[gradska četvrt]] koja je do [[22. prosinca]]<ref name="Kruhek">Kruhek, Milan. ''Karlovac : utvrde, granice i ljudi'', Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.</ref> [[1902.]]<ref name="Kruhek"/><ref name="DAKA">Miholović, Katica (ur.) ''Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu'', Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X</ref> bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske [[Zagrebačka županija (1868.-1918.)|Zagrebačke županije]] u sastavu Karlovačkoga [[Kotar|kotara]]. Današnja Banija kao [[naselje]] grada Karlovca ima poduzetničku zonu ''Banija – Ilovac III'', [[Banija (Karlovac)#Osnovna škola|osnovnu školu]], dječji vrtić, ljekarnu, kino ''Banija'', benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao [[naselje]] spominje već u 14. stoljeću,<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac-touristinfo.hr/karlovac.asp Turistička zajednica grada Karlovca] : O gradu. <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref> iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju [[1697]]. godine ovo naselje po prvi puta.<ref>Radovinović, Radovan. ''Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja)'' '''u:''' Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) ''Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja'', 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.</ref> Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;<ref>Mihalić, Stjepan. ''Ćaskanja u suton : Feljtoni'', Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.</ref> danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga [[23. lipnja]] stanovnici susjedne [[Gaza (Karlovac)|Gaze]] (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji [[Ivanjski krijesovi|ivanjskih krjesova]] i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.<ref>Bousfield, Jonathan. ''Croatia'', 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. <small>(ISBN 1843530848)</small></ref> Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.<ref name="Krapek">Krapek, Hinko. ''Grad Karlovac i njegova okolica'', Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10., {{citat|I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.}}</ref> Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.<ref>Opačić, Nives. ''Iza riječi: prtinom i cijelcem'', Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9</ref><ref name="Krapek"/>


== Gradska četvrt Banija ==
== Gradska četvrt Banija ==
U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20, a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac.hr/page.aspx?PageID=20 Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori] <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref>
U [[Gradska četvrt|gradskoj četvrti]] ovoga [[Naselje|naselja]] živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20, a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.<ref><small>Službeno mrežno mjesto.</small> [http://www.karlovac.hr/page.aspx?PageID=20 Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori] <small>(zadnji put učitano 2009-06-17)</small></ref>


== Upravna općina Banija ==
== Upravna općina Banija ==
Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od [[1880]]. do [[1910]]. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko. ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.</ref> Odlukom Gradskoga magistrata<ref name="Kruhek"/> gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te pripojene [[1903.]] godine.<ref>Vrbetić, ibid., str. 58.</ref> Ujedinjenjem općina Banija i [[Švarča]] i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.<ref>Vrbetić, ibid., str. 16.</ref> Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.<ref>Vrbetić, ibid., str. 108.</ref>
Upravna [[općina]] Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od [[1880]]. do [[1910]]. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.<ref name="Vrbetić">Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko. ''Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914'', Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.</ref> Odlukom Gradskoga magistrata<ref name="Kruhek"/> gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te pripojene [[1903.]] godine.<ref>Vrbetić, ibid., str. 58.</ref> Ujedinjenjem općina Banija i [[Švarča]] i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.<ref>Vrbetić, ibid., str. 16.</ref> Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.<ref>Vrbetić, ibid., str. 108.</ref>


{| class="wikitable" style="text-align:center" border="1"
{| class="wikitable" style="text-align:center" border="1"

Inačica od 23. prosinca 2009. u 01:39

Ovo je glavno značenje pojma Banija (Karlovac). Za ostala značenja pogledajte Banija (razdvojba).
Banija
Država Hrvatska
ŽupanijaDatoteka:Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka županija
Općina/gradKarlovac

Koordinate45°30′13″N 15°32′59″E / 45.503705°N 15.5498°E / 45.503705; 15.5498

AutooznakaKA

Zemljovid

Banija na zemljovidu Hrvatske
Banija
Banija

Banija na zemljovidu Hrvatske

Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 22. prosinca[1] 1902.[1][2] bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, osnovnu školu, dječji vrtić, ljekarnu, kino Banija, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću,[3] iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju 1697. godine ovo naselje po prvi puta.[4] Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;[5] danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga 23. lipnja stanovnici susjedne Gaze (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji ivanjskih krjesova i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.[6] Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.[7] Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.[8][7]

Gradska četvrt Banija

U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20, a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.[9]

Upravna općina Banija

Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.[10] Odlukom Gradskoga magistrata[1] gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te pripojene 1903. godine.[11] Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.[12] Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.[13]

Nacionalni sastav karlovačke
općine Banija u 1910. godini [14]
Hrvata Madžara Slovenaca Čeha Slovaka Nijemaca
3211 94 152 15 1 77

Industrijska četvrt

Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.

Osnovna škola

Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.[15] To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom. U sklopu škole su i područne škole Donje Mekušje i Hrnetić koje spadaju u spomenike kulture.

Društva

  • Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.[16]
  • Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900.[16]
  • Kuglaški športski klub Banija, od 1935.[16]

Poznate osobe

  • Franjo Poljak, političar, je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,[17] češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije.[17]

Vanjske poveznice

Izvori i bilješke

  1. a b c Kruhek, Milan. Karlovac : utvrde, granice i ljudi, Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13.
  2. Miholović, Katica (ur.) Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., ISBN 953-96199-8-X
  3. Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca  : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17)
  4. Radovinović, Radovan. Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja) u: Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78.
  5. Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60.
  6. Bousfield, Jonathan. Croatia, 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. (ISBN 1843530848)
  7. a b Krapek, Hinko. Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10.,
    Wikicitati »I odavle, i sa Dubovca, nu bolje sa pošljednjega, vidjeti je Banija, tako prozvana, jer je uvijek pod banskom vlasti bila.«
  8. Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231., ISBN 953-150-713-9
  9. Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori (zadnji put učitano 2009-06-17)
  10. Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko. Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., stranica 8.
  11. Vrbetić, ibid., str. 58.
  12. Vrbetić, ibid., str. 16.
  13. Vrbetić, ibid., str. 108.
  14. Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243.
  15. Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., stranica 86.
  16. a b c Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. – 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000.
  17. a b Agičić, Damir. Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003.

Knjige i pisani izvori

  • Borovček, Andrija. Banija : jedna obala i tri ulice, Klub 90, Karlovac, 2005., ISBN 953-97527-8-7
  • Štimec, Viktor (et al.) Iz povijesti karlovačkih župa : Banija, Centar, Dubovac, Hrnetić, Kamensko, Švarča, Rkt. župe grada Karlovca, Karlovac, 1979.