Cetinski sabor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 15. svibnja 2006. u 20:25

Poslije poraza vojske ugarskog plemstva na Mohačkom polju 1526. god. i smrti kralja Ludovika II. u Ugarsko-Hrvatskom kraljevstvu došlo je do rasula. U prosincu iste godine na saboru u Cetinu (u blizini današnjeg Cetingrada) sastalo se hrvatsko plemstvo i 1. siječnja 1527. god. izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, Nikola Jurišić, Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u Beču. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred Osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:

Andrija Tuškanić
Ivan Karlović
Nikola Zrinski, otac Nikole Šubića Zrinskog
Juraj Frankopan
Vuk Frankopan
Stjepan Blagajski

Na sredini se nalazi pečat pečat Kraljevine Hrvatske sa 64 crveno-bijela polja.

Dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su Ivana Zapolju za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti 1540. kao pobjednik izašao Ferdinand.

Vanjska poveznica

Povijest Hrvatskog sabora

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-Poslije poraza vojske ugarskog plemstva na Mohačkom polju [[1526]]. god. i smrti kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] u [[Hrvatsko-Ugarska|ugarsko-hrvatskom]] kraljevstvu došlo je do rasula. U prosincu iste godine na [[Hrvatski sabor|saboru]] u [[Cetin]]u (u blizini današnjeg [[Cetingrad]]a) sastalo se hrvatsko plemstvo i [[1. siječnja]] [[1527]]. god. izabralo [[Austrija|austrijskog]] nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, [[Nikola Jurišić]], Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u [[Beč]]u. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred Osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
+Poslije poraza vojske ugarskog plemstva na Mohačkom polju [[1526]]. god. i smrti kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] u [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Ugarsko-Hrvatskom]] kraljevstvu došlo je do rasula. U prosincu iste godine na [[Hrvatski sabor|saboru]] u [[Cetin]]u (u blizini današnjeg [[Cetingrad]]a) sastalo se hrvatsko plemstvo i [[1. siječnja]] [[1527]]. god. izabralo [[Austrija|austrijskog]] nadvojvodu [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda Habsburškog]] za hrvatskog kralja. Povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši i predstavnici Ferdinanda Habsburškog (Pavao Oberstain, [[Nikola Jurišić]], Ivan Katzianer i Ivan Pichler) jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom državnom arhivu u [[Beč]]u. U zamjenu za priznanje nadvojvoda Ferdinand obećao je, da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred Osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njeznih stanovnika. Povelju su sa svojim pečatima potvrdili:
 * [[Andrija Tuškanić]]
 * [[Ivan Karlović]]
@@ Redak 15: / Redak 15: @@
 [[Category:Povijest Hrvatske]]
+[[en:Parliament on Cetin]]