Cetingrad

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Cetingrad
Cetingrad (grb).gif
Cetingrad na karti Hrvatska
Cetingrad
Cetingrad
Cetingrad na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°09′N 15°44′E / 45.15°N 15.73°E / 45.15; 15.73
Županija Zastava karlovacke zupanije.gif Karlovačka
Načelnik općine Marina Kalić (Nezavisna lista)
Naselja u sastavu općine Batnoga, Begovo Brdo, Bilo, Bogovolja, Buhača, Cetingrad, Cetinski Varoš, Delić Poljana, Donja Žrvnica , Donje Gnojnice , Đurin Potok , Glinice, Gnojnice, Gojkovac, Gornja Žrvnica, Gornje Gnojnice, Grabarska, Kapljuv, Kestenje, Komesarac, Kruškovača, Kuk, Luke, Maljevac, Maljevačko Selište, Pašin Potok, Podcetin, Polojski Varoš, Ponor, Ruševica, Sadikovac, Srednje Selo, Strmačka, Šiljkovača, Tatar Varoš, Trnovi
Površina 140,00 km2
Stanovništvo (2001.) 2.746
Poštanski broj 47222
Cetingrad.jpg
Cetingrad na karti Karlovačka županija
Cetingrad
Cetingrad
Cetingrad na zemljovidu Karlovačke županije
Koordinate: 45°09′N 15°44′E / 45.15°N 15.73°E / 45.15; 15.73

Cetingrad je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Cetingrad je mjesto u središnjem djelu Hrvatske. Nastao je nedaleko od ruševina srednjovjekovne tvrđave Cetin. Općina Cetingrad nalazi se na području županije Karlovac. Graniči s općinama Slunj, Rakovica, Topusko, Vojnić i općinom Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Cetingrad imala je 2.746 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja:

Nacionalni sastav, 2001.[uredi VE | uredi]

Cetin Grad (naseljeno mjesto)[uredi VE | uredi]

  • 2001. - 351
  • 1991. - 910 (Hrvati - 655, Srbi - 195, Jugoslaveni - 6, ostali - 54)
  • 1981. - 895 (Hrvati - 604, Srbi - 182, Jugoslaveni - 106, ostali - 3)
  • 1971. - 999 (Hrvati - 752, Srbi - 244, ostali - 3)

Izvor[uredi VE | uredi]

  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.

Uprava[uredi VE | uredi]

Srednje velika općina podijeljena je u 36 naselja koja čine 10 mjesnih odbora. Ustroj općine:

  • općinsko vijeće (14 članova, u koje su sukladno zakonu uključene nacionalne manjine)
  • općinsko poglavarstvo (5 članova)
  • jedinstveni upravni odjel (6 djelatnika)

Općina ima i vlastiti komunalni pogon. Postoji i Vijeće bošnjačke nacionalne manjine.

Načelnica općine: Marina Kalić.

Povijest[uredi VE | uredi]

Cetingrad duguje svoje ime i povijest obližnjim ruševinama starog grada Cetina. Vrijeme nastanka Cetina nije poznato no postoje naznake, da je postojao već u vrijeme Rimskog carstva.

Cetingradska povelja iz 1527. godine

Srednji vijek bio je razdoblje najvećeg procvata Cetina. Pokraj tvrđave nalazio se franjevački samostan i nekoliko crkava. U to vrijeme Cetin je bio vlast Frankopana i odigrao je važnu ulogu u hrvatskoj povijesti. Poslije poraza u Mohačkoj bitki 1526 god. u Cetinu se krajem iste godine sastalo hrvatsko plemstvo na Cetinskom Saboru. 1. siječnja 1527. izabrali su habsburškog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburškog za svojega kralja. Cetingradska povelja, koju su tom prilikom potpisali hrvatski velikaši, a primili Ferdinandovi predstavnici, jedan je od najvažnijih dokumenata hrvatske državotvornosti i pohranjena je u Austrijskom Državnom Arhivu u Beču.

Tijekom sljedećih stoljeća Cetin je postao dio Vojne Krajine, granice između Habsburške monarhije i Osmanskog Carstva. U to vrijeme zauzeli su ga Turci u više navrata. Više puta bio je razrušen i popravljan. 1790 god. austrijske čete pod zapovjedništvom generala Walischa konačno su ga vratile u sastav Habsburške monarhije. S prestankom turske opasnosti tvrđava je napuštena i upotrebljena kao kamenolom. Civilne vlasti su preseljene u ondašnje Vališselo, današnji Cetingrad, koje je nastalo sjeverno od Cetina. Malo naselje uz staru utvrdu dobilo je kasnije ime Podcetin.

Tijekom 19. i 20. stoljeća područje Cetingrada je rijetko naseljeno i bez pravih mogućnosti za ekonomski razvoj. Drugi svjetski rat ponovo donosi smrt i razaranje u te krajeve. Za vrijeme Titove Jugoslavije to je područje zapostavljeno. Zbog siromaštva stanovništvo se iseljava, najprije u Ameriku, Kanadu i Australiju a poslije u europske države.

1991 god. JNA uz pomoć lokalnog srpskog stanovništva zauzela je grad i potpuno ga razorila. Razdoblje od 1992. do 1995 god. većina stanovnika provela je u izbjeglištvu. 1995 g., u vrijeme okupacije, JNA je u blizini Cetingrada srušila UN-ov helikopter. U nesreći je poginuo Irfan Ljubijankić, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Cetingrad je oslobođen 7. kolovoza 1995 u Operaciji Oluja.

Poslije Domovinskog rata grad je uspješno obnovljen i većina stanovništva vratila se na svoje domove.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Glavna gospodarska djelatnost je proizvodnja i prodaja poljoprivrednih proizvoda te proizvodnja mlijeka, sira i uzgoj stoke.

Prateća gospodarska djelatnost je malo i srednje poduzetništvo (obrada drveta, prijevozničke usluge, trgovina, ugostiteljstvo).

Zbog lijepe prirode i bogate šume postoje i dobre mogućnosti za lovni i seoski turizam.


Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Stari grad Cetin
  • Crkva Uznesenja bl. djevice Marije
  • Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Jedna osnovna škola u Cetingradu koja u svom sastavu ima PŠ Maljevac.

Kultura[uredi VE | uredi]

Glavni godišnji događaji su Dan općine (7. kolovoza) i zborovi na dan Sv. Josipa, Sv. Petra i Pavla i Blagdan Velike Gospe. Na dan Sv. Josipa svake se godine održava i tradicionalni stočni sajam. U Cetingradu djeluje KUD Cetingradska Tamburica.

Šport[uredi VE | uredi]

Nogometni klub Cetingrad 2004 god. izborio je ulazak u 1. županijsku ligu Karlovačke županije. Iste godine izgrađen je i nogometni stadion. Na području općine djeluje i Lovačko društvo Kuna.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Cetingrad