Bač: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 150: | Redak 150: | ||
Za razdoblja [[Avari|avarske vlasti]] je zabilježeno da je ovdje bila avarska tvrđava. |
Za razdoblja [[Avari|avarske vlasti]] je zabilježeno da je ovdje bila avarska tvrđava. |
||
U srednjem vijeku je bio tržišnim, sajmišnim i obrtničkim mjestom, a za vlasti Karla Roberta se u Baču kovao [[novac]], a u to vrijeme je bila sagrađena i [[bačka tvrđava|tvrđava]] (Stari grad). |
|||
U Baču je svojevremeno zasijedao i sabor [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Kao i brojna druga bačka mjesta, starosjeditelji su mu bili [[Šokci|šokački Hrvati]], među kojima je Bač bio najvažnijim središte. Kulturno središte je bio [[franjevci|franjevački]] samostan. [[Kolonizacija Nijemaca u Bačku]] u 19. st. je pogodila i Bač i bačke Šokce. Gospodarski jači [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] su ih istisnuli pa je tako do 1941. polovina stanovnika bila njemačka, a oko četvrtine su bili šokački Hrvati. Nakon drugog svjetskog rata, nakon što su komunističke vlasti iselile Nijemce, na njihovo su mjesto doveli [[Srbi u Vojvodini|Srbe]] iz Bosne. |
U Baču je svojevremeno zasijedao i sabor [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Kao i brojna druga bačka mjesta, starosjeditelji su mu bili [[Šokci|šokački Hrvati]], među kojima je Bač bio najvažnijim središte. Kulturno središte je bio [[franjevci|franjevački]] samostan. [[Kolonizacija Nijemaca u Bačku]] u 19. st. je pogodila i Bač i bačke Šokce. Gospodarski jači [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] su ih istisnuli pa je tako do 1941. polovina stanovnika bila njemačka, a oko četvrtine su bili šokački Hrvati. Nakon drugog svjetskog rata, nakon što su komunističke vlasti iselile Nijemce, na njihovo su mjesto doveli [[Srbi u Vojvodini|Srbe]] iz Bosne. |
||
<ref> [[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref>, |
<ref> [[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref>, |
||
== Kultura == |
== Kultura == |
||
Inačica od 28. ožujka 2010. u 00:42
Ovo je glavno značenje pojma Bač. Za druga značenja pogledajte Bač (razdvojba).| Bač | |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 45°23′N 19°14′E / 45.383°N 19.233°E | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Južnobački okrug |
| Općina | Bač |
| Površina | |
| - Ukupna | 110.6 km² |
| Visina | 92 m |
| Stanovništvo (2002.) | |
| - Grad | 6.087 |
| - Gustoća | 55 stan./km² |
| Poštanski broj | 21420 |
| Pozivni broj | 021 |
| Registarska oznaka | NS |
| Zemljovid | |
  Bač | |
Bač (srpski: Бач, mađarski: Bács, slovački: Báč, njemački: Batsch, latinski: Bach) je grad u Južnobačkom okrugu, u Vojvodini. Grad ima 6.046 stanovnika (2002), dok općina Bač ima 16.101 stanovnika od čega 46% čine Srbi, 20% Slovaci i ostali. Starinsko je hrvatsko naselje u Vojvodini[1].
Povijest
Postojale su dvojbe o podrijetlu imena gradića Bača, no prema akademiku Anti Sekuliću, moglo bi se govoriti o mađarskoj posudbi s ozbirom na to da su Ugri dosta kasnije stigli u Podunavlje, a riječ je prije bila poznata Poljacima i Slovacima, a označavala je "ovčara" (pastira) ili "nadovčara" te ističe da bi se korijene trebalo tražiti iz oblika koji je posuđen iz epirsko-slavenskog. Mađarska jezikoslovna znanost ne prikazuje riječ Bač kao mađarsku [1].
Po Baču se zove cijela pokrajina Bačka. Povijesno je najznačajnije naselje, koje je vremenom izgubilo svoj nekadašnji značaj.
Bač je bio naseljen još u brončanom dobu.
Arheološka iskapanja u bačkoj okolici su potvrdila da je na mjestu današnjeg Bača bila veća starorimska naseobina koja je nastradala pod barbarskih navalama, a s obzirom na sličnost opeka i kamenja u Erdutu, Iloku i Šarengradu, osnovano se može tvrditi da je starorimski Bač bio dijelom niza utvrda, tim više kad se zna za postojanje šanaca u šumi između Bukina i Bača.
Za doba seobe naroda su se na ove prostore doselili Slaveni i Bugari još prije hunskog pustošenja. Nakon što su Huni prestali harati Europom, obnovili su se neki gradovi, a osobito Istočno Rimsko Carstvo za doba Justinijana I.. Iz tog vremena datira prvi spomen Bača, iz 535. godine. Ista povijesna isprava spominje i biskupiju, što se s obzirom na kršćansku nazočnost na tim prostorima prije hunskih pustošenja, može zaključiti da je na tom prostoru Bač bio značajno naselje koje je imalo sjedište crkvene vlasti.
Za razdoblja avarske vlasti je zabilježeno da je ovdje bila avarska tvrđava.
U srednjem vijeku je bio tržišnim, sajmišnim i obrtničkim mjestom, a za vlasti Karla Roberta se u Baču kovao novac, a u to vrijeme je bila sagrađena i tvrđava (Stari grad).
U Baču je svojevremeno zasijedao i sabor Kraljevine Ugarske. Kao i brojna druga bačka mjesta, starosjeditelji su mu bili šokački Hrvati, među kojima je Bač bio najvažnijim središte. Kulturno središte je bio franjevački samostan. Kolonizacija Nijemaca u Bačku u 19. st. je pogodila i Bač i bačke Šokce. Gospodarski jači Nijemci su ih istisnuli pa je tako do 1941. polovina stanovnika bila njemačka, a oko četvrtine su bili šokački Hrvati. Nakon drugog svjetskog rata, nakon što su komunističke vlasti iselile Nijemce, na njihovo su mjesto doveli Srbe iz Bosne. [2],
Kultura
Franjevci svjetovnog reda su u Baču otvorili svoje prve škole na ovim prostorima. Vjeruje se da je u blizini Bača bila benediktinska i augustinska opatija u Derži[3]. Svoj samostan u Baču su imali ivanovci, a naslijedili su ga franjevci [3]. Opatom tog istog samostana je bio Mavro Orbini.
Časopis Zvonik je osnovan 19. rujna 1994. godine u Baču, "u sjeni zvonika franjevačke crkve iz 13. stoljeća".
O franjevačkom djelovanju u Baču su pisali Paškal Vjekoslav Cvekan (Franjevački samostan u Baču, 1985.), a o povijesti Bača su pisali Mladen Barbarić (Bač, crtice za njegovu povijest) i Ante Sekulić (Drevni Bač, 1978.).
Kulturne znamenitosti
- bačka tvrđava iz 14. st., danas spomenik kulture od izuzetnog značaja
- franjevački samostan
Mediji
Hrvati u Baču
U Baču djeluje hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Mostonga". Osnovano je 16. prosinca 2006. Odlukom inicijativnog odbora za prvog predsjednika je izabran Stjepan Coban, za tajnika Krešimir Simudvarac, za blagajnika Marjan Penavin. Društvo djeluje u nekoliko odjela od kojih je najaktivnija tamburaška skupina, zatim folklorna, dječja folklorna skupina, mješovita pjevačka skupina, dramsko-literalna i etnološka. Glavni cilj HKUPD "Mostonga" Bač je očuvanje tradicije, jezika, kulturne baštine Hrvata Šokaca u Baču i zaštita nacionalnog identiteta na ovim prostorima. Organizator je velike manifestacije obilježavanja 320 godina od dolaska Hrvata Šokaca od Soli u Bačku pod zajedničkim nazivom "Tragovi Šokaca od Gradovrha do Bača 1688-2008" koja je skupila sve Šokce bačkog Podunavlja kao i Šokce iz Bosne i Slavonije. Uz redovne aktivnosti organizator je tradicionalnog "Šokačkog bala" koji se održava svake godine zadnji vikend u mjesecu siječnju, kao i trodnevne manifestacije "Susret Šokadije" u mjesecu kolovozu.
Poznate osobe
- Stjepan Bartolović, hrvatski jezikoslovac
- Pave Jurković Katanov, hrv. književnik
- Stipan Vujević, nacionalni preporoditelj Hrvata u Podunavlju, hrv. književnik, školovao se i 10 godina radio u školi u Baču
- kapelan Ivan Dolić, savjetnik Ivana Crnog
- Franjo Piuković, svećenik, hrv. kulturni radnik i domoljub, duhovnik u Baču
- Stjepan Beato Bukinac, svećenik i teolog
- Mavro Orbini, hrvatski pisac, ideolog i povjesničar, opat franjevačkog samostana u Baču
- György Balogh (Đuro Balog), svećenik, župnik i arhiđakon u Baču, tajnika i dekana bačkog dekanata i osnivač knjižnice bačkog dekanata
- Fabijan Peštalić, franjevac, nacionalni preporoditelj Hrvata u Podunavlju, desetak je godina bio učiteljem u Baču
Izvori
- ↑ a b Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 31
- ↑ Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42
- ↑ a b Zvonik br. 134/2005. Povijesni kutak - Opatije i samostani na području Bačke
Vanjske poveznice
- Službene stranice
- Radio-Subotica Susret tuzlanskih i bačkih Hrvata, potomaka nekada zajedničkih predaka iz Bosne
| |||||