Šimun Musa: razlika između inačica
Redak 30: | Redak 30: | ||
Šimun Musa rođen je 4. travnja 1951. godine u D. V. Ograđeniku, općina Čitluk, BiH. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Ljubuškom. Na Filozofskom fakultetu, studijsku grupu Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i filozofiju, diplomirao je u Zadru, 1975. godine. Magistrirao je 1984. na Zagrebačkom sveučilištu, a doktorirao 1994. g., obranivši doktorsku tezu pod naslovom Život i književno djelo Ilije Jakovljevića na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1993. g. radi na Pedagoškom fakultetu u Mostaru (danas Filozofski fakultet), na kojemu je od 21. siječnja 2003. godine redoviti profesor Novije hrvatske književnosti, Metodike nastave hrvatske književnosti i Dječje književnosti. |
Šimun Musa rođen je 4. travnja 1951. godine u D. V. Ograđeniku, općina Čitluk, BiH. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Ljubuškom. Na Filozofskom fakultetu, studijsku grupu Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i filozofiju, diplomirao je u Zadru, 1975. godine. Magistrirao je 1984. na Zagrebačkom sveučilištu, a doktorirao 1994. g., obranivši doktorsku tezu pod naslovom Život i književno djelo Ilije Jakovljevića na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1993. g. radi na Pedagoškom fakultetu u Mostaru (danas Filozofski fakultet), na kojemu je od 21. siječnja 2003. godine redoviti profesor Novije hrvatske književnosti, Metodike nastave hrvatske književnosti i Dječje književnosti. |
||
Na Sveučilištu u Zadru radi od 2003. godine kao |
Na Sveučilištu u Zadru radi od 2003. godine, kao redoviti profesor Metodike nastave književnosti i nekih kolegija Novije hrvatske književnosti. |
||
Radio je kao srednjoškolski profesor, bio je prosvjetni savjetnik te ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru (1993.-1995.). Obnašao je dužnosti u tijelima vlasti iz područja prosvjete i kulture, bio je član Vlade F BiH -Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa dva puta (1995.-1996. i 1998.-2000.) i zastupnik u Parlamentu F BiH ( od 2002. do 2006.g.). |
Radio je kao srednjoškolski profesor, bio je prosvjetni savjetnik te ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru (1993.-1995.). Obnašao je dužnosti u tijelima vlasti iz područja prosvjete i kulture, bio je član Vlade F BiH -Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa dva puta (1995.-1996. i 1998.-2000.) i zastupnik u Parlamentu F BiH ( od 2002. do 2006.g.). |
||
Od 2000. do 2006. g. dekan je Pedagoškog fakulteta, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru. |
Od 2000. do 2006. g. dekan je Pedagoškog fakulteta, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru. |
||
Ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik, književnost i povijest Sveučilišta u Mostaru. |
Ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik, književnost i povijest Sveučilišta u Mostaru. |
||
Glavni je urednik časopisa „Hum“, časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; glavni urednik Školske naklade Mostar, nakladničkoga poduzeća za izradu udžbenika; urednik je i u nakladničkoj kući ZIRAL, a bio je urednik časopisa „Škola“ u Mostaru.Član je uredništva više časopisa („Mostariensia“, Mostar; „Osvit“, DHK Mostar; „Riječ“, HFD Rijeka), član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu te član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika HB u Mostaru. |
Glavni je urednik časopisa „Hum“, časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; glavni urednik Školske naklade Mostar, nakladničkoga poduzeća za izradu udžbenika; urednik je i u nakladničkoj kući ZIRAL, a bio je utemeljitelj i urednik časopisa „Škola“ u Mostaru.Član je uredništva više časopisa („Mostariensia“, Mostar; „Osvit“, DHK Mostar; „Riječ“, HFD Rijeka), član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu te član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika HB u Mostaru. |
||
Mnogo je pridonio organizacijskom, materijalnom i znanstvenonastavnom usponu Sveučilišta u Mostaru, uspjehu Pedagoškog fakulteta, napose Odjela kroatistike. Kao dekan Pedagoškog fakulteta pokretač je poslijediplomskog studija “Jezici i kulture u kontaktu”, koji se sada održava na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem predaje i rukovodi studijem |
Mnogo je pridonio organizacijskom, materijalnom i znanstvenonastavnom usponu Sveučilišta u Mostaru, uspjehu Pedagoškog fakulteta, napose Odjela kroatistike. Kao dekan Pedagoškog fakulteta pokretač je poslijediplomskog studija “Jezici i kulture u kontaktu”, koji se sada održava na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem predaje i rukovodi studijem hrvatskog jezika i književnosti. |
||
Sudionikom je u nizu znanstvenih skupova u BiH, R Hrvatskoj i inozemstvu. Organizirao je više znanstvenih skupova i priredio i uredio više zbornika radova. Kritički je priredio i predgovore, odnosno pogovore napisao za desetke knjiga s područja novije hrvatske književnosti, a urednik je i suautor više udžbenika hrvatskog jezika i književnosti. Uz prosvjetne, nakladničke, kulturne i uopće društvene prinose, umnogo je pridonio znanstveno-istraživačkim radom na području povijesti hrvatske književnosti, posebno hrvatske književnosti u BiH. |
Sudionikom je u nizu znanstvenih skupova u BiH, R Hrvatskoj i inozemstvu. Organizirao je više znanstvenih skupova i priredio i uredio više zbornika radova. Kritički je priredio i predgovore, odnosno pogovore napisao za desetke knjiga s područja novije hrvatske književnosti, a urednik je i suautor više udžbenika hrvatskog jezika i književnosti. Uz prosvjetne, nakladničke, kulturne i uopće društvene prinose, umnogo je pridonio znanstveno-istraživačkim radom na području povijesti i teorije hrvatske književnosti, posebno hrvatske književnosti u BiH. |
||
Dobitnik je književne nagrade Antun Branko Šimić. |
|||
Govori njemački jezik, a pasivno poznaje ruski i engleski jezik. |
|||
== Djela == |
== Djela == |
Inačica od 5. rujna 2010. u 15:09
Šimun Musa | |
---|---|
Puno ime | Šimun Musa |
Rođenje | 4. travnja 1951. Veliki Ograđenik, Čitluk |
Zanimanje | profesor |
Nacionalnost | Hrvat |
Književne vrste | književna kritika |
Portal o životopisima |
Šimun Musa (Veliki Ograđenik Čitluk, 4. travnja 1951.) [1] je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar i teoretičar.
Životopis
Šimun Musa rođen je 4. travnja 1951. godine u D. V. Ograđeniku, općina Čitluk, BiH. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Ljubuškom. Na Filozofskom fakultetu, studijsku grupu Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i filozofiju, diplomirao je u Zadru, 1975. godine. Magistrirao je 1984. na Zagrebačkom sveučilištu, a doktorirao 1994. g., obranivši doktorsku tezu pod naslovom Život i književno djelo Ilije Jakovljevića na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1993. g. radi na Pedagoškom fakultetu u Mostaru (danas Filozofski fakultet), na kojemu je od 21. siječnja 2003. godine redoviti profesor Novije hrvatske književnosti, Metodike nastave hrvatske književnosti i Dječje književnosti. Na Sveučilištu u Zadru radi od 2003. godine, kao redoviti profesor Metodike nastave književnosti i nekih kolegija Novije hrvatske književnosti. Radio je kao srednjoškolski profesor, bio je prosvjetni savjetnik te ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru (1993.-1995.). Obnašao je dužnosti u tijelima vlasti iz područja prosvjete i kulture, bio je član Vlade F BiH -Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa dva puta (1995.-1996. i 1998.-2000.) i zastupnik u Parlamentu F BiH ( od 2002. do 2006.g.). Od 2000. do 2006. g. dekan je Pedagoškog fakulteta, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru. Ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik, književnost i povijest Sveučilišta u Mostaru. Glavni je urednik časopisa „Hum“, časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; glavni urednik Školske naklade Mostar, nakladničkoga poduzeća za izradu udžbenika; urednik je i u nakladničkoj kući ZIRAL, a bio je utemeljitelj i urednik časopisa „Škola“ u Mostaru.Član je uredništva više časopisa („Mostariensia“, Mostar; „Osvit“, DHK Mostar; „Riječ“, HFD Rijeka), član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu te član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika HB u Mostaru. Mnogo je pridonio organizacijskom, materijalnom i znanstvenonastavnom usponu Sveučilišta u Mostaru, uspjehu Pedagoškog fakulteta, napose Odjela kroatistike. Kao dekan Pedagoškog fakulteta pokretač je poslijediplomskog studija “Jezici i kulture u kontaktu”, koji se sada održava na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem predaje i rukovodi studijem hrvatskog jezika i književnosti. Sudionikom je u nizu znanstvenih skupova u BiH, R Hrvatskoj i inozemstvu. Organizirao je više znanstvenih skupova i priredio i uredio više zbornika radova. Kritički je priredio i predgovore, odnosno pogovore napisao za desetke knjiga s područja novije hrvatske književnosti, a urednik je i suautor više udžbenika hrvatskog jezika i književnosti. Uz prosvjetne, nakladničke, kulturne i uopće društvene prinose, umnogo je pridonio znanstveno-istraživačkim radom na području povijesti i teorije hrvatske književnosti, posebno hrvatske književnosti u BiH. Dobitnik je književne nagrade Antun Branko Šimić.
Djela
1. Hrvatski kulturni preporod u Hercegovini i Franjo Milićević, Mostar, 1992.
2. Sunce je otputovalo iz moje sobe (Riječju i slikom djece u ratu), Mostar, 1994.
3. Antologija hrvatske ratne lirike(u suautorstvu s Gojkom Sušcem), Mostar, 1995.
4. Zri znak, dvadeset broćanskih pjesnika (u suautorstvu s Krešimirom Šegom), Čitluk, 1996.
5. Život i književno djelo Ilije Jakovljevića, monografija, Mostar, 1998./1999.
6. Hrvatska književnost u BiH u drugoj polovici 19.st. i početkom 20.st., (knjiga 8), Edicija 100 knjiga hrvatske književnosti u BiH, MH, Sarajevo, 2005.
7. Hrvatska književnost u BiH u prvoj polovici 20. st. (knjiga 10), Edicija 100 knjiga hrvatske književnosti u BiH, MH, Sarajevo, 2007.
8. Hrvatska književnost u BiH u 20. st. (knjiga 12), Edicija 100 knjiga hrvatske književnosti u BiH, MH, Sarajevo, 2007.
Izvori
- ↑ Mirko Marjanović Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo
Vanjske poveznice
- Sveučilište u Zadru
- www.ffmo.ba