Šimun Musa

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Šimun Musa
Puno ime Šimun Musa
Rođenje 4. travnja 1951.
Veliki Ograđenik, Čitluk
Zanimanje profesor
Nacionalnost Hrvat
Književne vrste književna kritika

Šimun Musa (Veliki Ograđenik, Čitluk, 4. travnja 1951.) [1] je hrvatski i bosanskohercegovački književni kritičar i teoretičar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Šimun Musa rođen je 4. travnja 1951. godine u Donjem Velikom Ograđeniku, općina Čitluk, BiH. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Ljubuškom. Na Filozofskom fakultetu, studijsku grupu Hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti i filozofiju, diplomirao je u Zadru, 1975. godine. Magistrirao je 1984. na Zagrebačkom sveučilištu, a doktorirao 1994. godine, obranivši doktorsku tezu pod naslovom Život i književno djelo Ilije Jakovljevića na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1993.radi na Pedagoškom fakultetu u Mostaru (danas Filozofski fakultet), na kojemu je od 21. siječnja 2003. godine redoviti profesor Novije hrvatske književnosti, Metodike nastave hrvatske književnosti i Dječje književnosti. Na Sveučilištu u Zadru radi od 2003. godine kao izvanredni profesor Metodike nastave književnosti i nekih kolegija Novije hrvatske književnosti.

Radio je kao srednjoškolski profesor, bio je prosvjetni savjetnik te ravnatelj Zavoda za školstvo u Mostaru (1993. - 1995.). Obnašao je dužnosti u tijelima vlasti iz područja prosvjete i kulture, bio je član Vlade F BiH, Ministarstvo prosvjete, kulture, znanosti i športa dva puta (1995. - 1996. i 1998. - 2000.) i zastupnik u Parlamentu F BiH (2002. - 2006.).

Od 2000. do 2006. godine dekan je Pedagoškog fakulteta, prorektor za razvoj Sveučilišta u Mostaru i zamjenik rektora Sveučilišta u Mostaru. Ravnatelj je Instituta za hrvatski jezik, književnost i povijest Sveučilišta u Mostaru. Glavni je urednik časopisa Hum, časopisa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; glavni urednik Školske naklade Mostar, nakladničkoga poduzeća za izradu udžbenika; urednik je i u nakladničkoj kući ZIRAL, a bio je urednik časopisa Škola u Mostaru. Član je uredništva više časopisa (Mostariensia, Mostar; Osvit, DHK Mostar; Riječ, HFD Rijeka), član je Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu te član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne u Mostaru.

Mnogo je pridonio organizacijskom, materijalnom i znanstvenonastavnom usponu Sveučilišta u Mostaru, uspjehu Pedagoškog fakulteta, napose Odjela kroatistike. Kao dekan Pedagoškog fakulteta pokretač je poslijediplomskog studija “Jezici i kulture u kontaktu”, koji se sada održava na Filozofskom fakultetu u Mostaru, a na kojem predaje i rukovodi studijem s područja književnosti. Sudionikom je u nizu znanstvenih skupova u BiH, Hrvatskoj i inozemstvu. Organizirao je više znanstvenih skupova i priredio i uredio više zbornika radova. Kritički je priredio i predgovore, odnosno pogovore, napisao za desetke knjiga s područja novije hrvatske književnosti, a urednik je i suautor više udžbenika hrvatskog jezika i književnosti. Uz prosvjetne, nakladničke, kulturne i uopće društvene prinose, umnogome je pridonio znanstveno-istraživačkim radom na području povijesti hrvatske književnosti, posebno hrvatske književnosti u BiH.

Govori njemački jezik, a pasivno poznaje ruski i engleski jezik.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Franjo Milićević i hrvatski narodni preporod u Hercegovini (1992.)
  • Sunce je otputovalo iz moje sobe (Riječju i slikom djece u ratu, 1994.)
  • Nisam mrtav samo sam zemlju zagrlio (antologija hrvatske ratne lirike iz BiH, s Gojkom Sušcem, 1995.)
  • Život i književno djelo Ilije Jakovljevića (studija, 1998.)

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]