Cijepljenje: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
mNema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Vaccination of girl.jpg|mini|Cijepljenje ubrizgavanjem |
[[Datoteka:Vaccination of girl.jpg|mini|Cijepljenje ubrizgavanjem cjepiva u [[deltoidni mišić]].]] |
||
'''Cijepljenje''' je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih [[zaraza|zaraznih]] [[bolest]]i. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su [[bjesnoća]], [[difterija]], [[tetanus]], [[žuta groznica]], [[poliomijelitis]], [[ospice]], [[mumps]], [[rubeola]] i [[hepatitis B]]. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti. |
'''Cijepljenje''' je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih [[zaraza|zaraznih]] [[bolest]]i. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su [[bjesnoća]], [[difterija]], [[tetanus]], [[žuta groznica]], [[poliomijelitis]], [[ospice]], [[mumps]], [[rubeola]] i [[hepatitis B]]. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti. |
||
Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi se u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih [[uzročnik|uzročnika]] ili njihovih [[toksini|toksina]] u tijelo. |
Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi se u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih [[uzročnik|uzročnika]] ili njihovih [[toksini|toksina]] u tijelo. |
||
Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih [[antitijela|protutijela]] i tako izazvati [[imunost]] protiv određene zarazne bolesti. |
Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih [[antitijela|protutijela]] i tako izazvati [[Imunološki sustav|imunost]] protiv određene zarazne bolesti. |
||
Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična [[protutijela]] (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih [[virus]]nih i [[bakterije|bakterijskih]] zaraznih bolesti. |
Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična [[protutijela]] (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih [[virus]]nih i [[bakterije|bakterijskih]] zaraznih bolesti. |
||
Inačica od 24. listopada 2010. u 19:28
Cijepljenje je jedna od najučinkovitijih preventivnih mjera zaštite pojedinca i cijele populacije protiv raznih zaraznih bolesti. Učinkovito je i u suzbijanju bolesti kao što su bjesnoća, difterija, tetanus, žuta groznica, poliomijelitis, ospice, mumps, rubeola i hepatitis B. Cijepljenjem su iskorjenjene brojne opasne zarazne bolesti.
Postoje dva načina cijepljenja: aktivna i pasivna imunizacija. Kod aktivne imunizacije cjepivo se uvodi se u obliku oslabljenih, fragmentiranih ili ubijenih uzročnika ili njihovih toksina u tijelo.
Cilj ovog cijepljenja je stimulacija imunološkog sustava za stvaranje specifičnih protutijela i tako izazvati imunost protiv određene zarazne bolesti.
Kod pasivne imunizacije cjepivo sadrži specifična protutijela (imunoglobulini) protiv uzročnika. Postoje cjepiva protiv različitih virusnih i bakterijskih zaraznih bolesti.
Povijest
Vanjske poveznice
