Sava Mrkalj: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Belirac (razgovor | doprinosi)
m nije "libido" nego "libo" i nije "Paliondija" nego "Palinodija"
Redak 2: Redak 2:


Sava Mrkalj je rođen 1783. godine u selu [[Sjeničak]]u, prvobanske pukovnije tadašnje [[Vojna krajina|Vojnojne krajine]]. Školu je završio [[1799.]] godine u [[Plaški|Plaškom]] i zatim postao učitelj u [[Gospić]]u. Kasnije je otišao u [[Zagreb]], gdje je završio najprije arhigimnaziju, a potom dvogodišnji studij filozofije. Studiranje je nastavio u [[Pešta|Pešti]] gdje je slušao predavanja iz filozofije i matematike na tamošnjem [[sveučilište|sveučilištu]] i dobio zvanje „''svobodnih hudožestva i filosofije doktor ''". Bio je dobar poznavatelj [[latinski|latinskog]] i [[francuski|francuskog]] jezika, a razumio je i [[grčki]] i [[hebrejski]], što je njegovom jezikoslovnom talentu bilo od velike koristi.
Sava Mrkalj je rođen 1783. godine u selu [[Sjeničak]]u, prvobanske pukovnije tadašnje [[Vojna krajina|Vojnojne krajine]]. Školu je završio [[1799.]] godine u [[Plaški|Plaškom]] i zatim postao učitelj u [[Gospić]]u. Kasnije je otišao u [[Zagreb]], gdje je završio najprije arhigimnaziju, a potom dvogodišnji studij filozofije. Studiranje je nastavio u [[Pešta|Pešti]] gdje je slušao predavanja iz filozofije i matematike na tamošnjem [[sveučilište|sveučilištu]] i dobio zvanje „''svobodnih hudožestva i filosofije doktor ''". Bio je dobar poznavatelj [[latinski|latinskog]] i [[francuski|francuskog]] jezika, a razumio je i [[grčki]] i [[hebrejski]], što je njegovom jezikoslovnom talentu bilo od velike koristi.
Poznat je po tome što je [[1810.]] godine, još tokom studiranja u Pešti, napisao tada veoma aktuelnu knjižicu o slaveno-srpskoj [[azbuka|azbuci]] „''Salo debelog jera libido azbukoprotres''". U njoj se zalagao za reformu tadašnjeg zastarjelog i nerazumljivog [[pravopis]]a koji se upotrebljavao u crkvi i književnosti i tražio primjenu fonetskog pisma baziranom na narodnom jeziku.
Poznat je po tome što je [[1810.]] godine, još tokom studiranja u Pešti, napisao tada veoma aktuelnu knjižicu o slaveno-srpskoj [[azbuka|azbuci]] „''Salo debelog jera libo azbukoprotres''". U njoj se zalagao za reformu tadašnjeg zastarjelog i nerazumljivog [[pravopis]]a koji se upotrebljavao u crkvi i književnosti i tražio primjenu fonetskog pisma baziranom na narodnom jeziku.

Napadan od službenih ckrvenih krugova zbog ovih svojih pogleda, Sava Mrkalj je mislio da će ih umiriti ako se [[kaluđer|zakaluđeri]] i zato je [[1811.]] u [[manastir]]u [[Gomirje]] zaista i postao [[jerođakon]] Julijan. Međutim, progoni su se samo uvećavali i on je [[1813.]] godine otpušten iz manastira. U strahu od osvete crkvene hijerarhije [[1817.]] godine je objavio djelo „''Paliondija''" u kojoj se odrekao svoje grafičko-[[ortografija|ortografske]] reforme. Godine [[1827.]] je poludio pa je [[1833.]] godine umro u bečkoj [[umobolnica|umobolnici]].
Napadan od službenih ckrvenih krugova zbog ovih svojih pogleda, Sava Mrkalj je mislio da će ih umiriti ako se [[kaluđer|zakaluđeri]] i zato je [[1811.]] u [[manastir]]u [[Gomirje]] zaista i postao [[jerođakon]] Julijan. Međutim, progoni su se samo uvećavali i on je [[1813.]] godine otpušten iz manastira. U strahu od osvete crkvene hijerarhije [[1817.]] godine je objavio djelo „''Paliondija''" u kojoj se odrekao svoje grafičko-[[ortografija|ortografske]] reforme. Godine [[1827.]] je poludio pa je [[1833.]] godine umro u bečkoj [[umobolnica|umobolnici]].
Smatra se da je Sava Mrkalj preteča [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]].
Smatra se da je Sava Mrkalj preteča [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]].


== Literatura ==
== Literatura ==
*''Mala Enciklopedija Prosveta - Opšta Enciklopedija (M-Š)'', Prosveta, Beograd 1959.
*''Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija (M-Š)'', Prosveta, Beograd 1959.
*Mile Mrkalj: ''Sjeničak, kronika kordunaškog sela'', Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1980.
* Mile Mrkalj: ''Sjeničak, kronika kordunaškog sela'', Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1980.




{{DEFAULTSORT:Mrkalj, Sava}}
{{DEFAULTSORT:Mrkalj, Sava}}
[[Kategorija:Srpski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Srpski jezikoslovci]]



<!-- interwiki -->
<!-- interwiki -->

Inačica od 28. studenoga 2010. u 18:22

Sava Mrkalj (1783. Sjeničak, Hrvatska - 1833. Beč), učitelj i filolog.

Sava Mrkalj je rođen 1783. godine u selu Sjeničaku, prvobanske pukovnije tadašnje Vojnojne krajine. Školu je završio 1799. godine u Plaškom i zatim postao učitelj u Gospiću. Kasnije je otišao u Zagreb, gdje je završio najprije arhigimnaziju, a potom dvogodišnji studij filozofije. Studiranje je nastavio u Pešti gdje je slušao predavanja iz filozofije i matematike na tamošnjem sveučilištu i dobio zvanje „svobodnih hudožestva i filosofije doktor ". Bio je dobar poznavatelj latinskog i francuskog jezika, a razumio je i grčki i hebrejski, što je njegovom jezikoslovnom talentu bilo od velike koristi. Poznat je po tome što je 1810. godine, još tokom studiranja u Pešti, napisao tada veoma aktuelnu knjižicu o slaveno-srpskoj azbuciSalo debelog jera libo azbukoprotres". U njoj se zalagao za reformu tadašnjeg zastarjelog i nerazumljivog pravopisa koji se upotrebljavao u crkvi i književnosti i tražio primjenu fonetskog pisma baziranom na narodnom jeziku.

Napadan od službenih ckrvenih krugova zbog ovih svojih pogleda, Sava Mrkalj je mislio da će ih umiriti ako se zakaluđeri i zato je 1811. u manastiru Gomirje zaista i postao jerođakon Julijan. Međutim, progoni su se samo uvećavali i on je 1813. godine otpušten iz manastira. U strahu od osvete crkvene hijerarhije 1817. godine je objavio djelo „Paliondija" u kojoj se odrekao svoje grafičko-ortografske reforme. Godine 1827. je poludio pa je 1833. godine umro u bečkoj umobolnici. Smatra se da je Sava Mrkalj preteča Vuka Karadžića.

Literatura

  • Mala enciklopedija Prosveta - Opšta enciklopedija (M-Š), Prosveta, Beograd 1959.
  • Mile Mrkalj: Sjeničak, kronika kordunaškog sela, Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1980.