Bjelovjeska šuma: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9: Redak 9:
|država = {{ZD|P|POLJ}} {{ZD|B|BJE}}
|država = {{ZD|P|POLJ}} {{ZD|B|BJE}}
}}
}}
Šuma Białowieża (bjeloruski: Белавежская пушча) je pošumljeno područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale [[Atlanski ocean|Atlanskog oceana]] do [[Ural]]a u [[Rusija|Rusiji]] i od [[Baltik]]a do [[Crno more|Crnog mora]].
[[Datoteka:Puszcza Białowieska Polska-Białoruś.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Položaj Bjelovjeske šume između Poljske i Bjelorusije]]'''Bjelovjeska šuma''' ([[poljski]]: ''Puszcza Białowieska'', [[bjeloruski]]: ''Белавежская пушча'') je [[šuma|šumovito]] područje koje označava granicu između [[Poljska|Poljske]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]], oko 40 km sjeverno od grada [[Brest]]a (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće [[prašuma|prašume]] koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale [[Atlanski ocean|Atlanskog oceana]] do [[Ural]]a u [[Rusija|Rusiji]] i od [[Baltik]]a do [[Crno more|Crnog mora]].
Ovaj rezervat biosfere, tj. područje (voblast) Bresta (distrikti [[Kamianiec]] i [[Pruzhany]] u Bjelorusiji) i područje [[Hrodn]]a (distrikt [[Svilach]]), te područje Białowieża u [[Podlasko vojvodstvo|podlaskom vojvodstvu]], je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput [[vuk]]a, [[lasica|lasice]], [[kuna|kune]], ali i 300 primjeraka europskog [[bizon]]a koji je ponovno naseljen nakon što je izumruo u Europi.
Ovaj [[prirodni rezervat]] [[biosfera|biosfere]], tj. područje (voblast) Bresta (distrikti [[Kamianiec]] i [[Pruzhany]] u Bjelorusiji) i područje [[Hrodn]]a (distrikt [[Svilach]]), te područje Białowieża, 62 km jugoistočno od grada [[Białystok]]a u [[Podlasko vojvodstvo|podlaskom vojvodstvu]] u Poljskoj, je upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput [[vuk]]a, [[lasica|lasice]], [[kuna|kune]], ali i 800 primjeraka europskog [[bizon]]a koji je ponovno naseljen nakon što je izumruo u Europi<ref>Gabriela Baczynska, "Promjena klime ugrožava drevnu poljsku šumu", [[Reuters]], 29. rujna 2008. Posjećeno 18. prosinca 2010.</ref>.

==Nacionalni park Bjelovjeska šuma==
===Bjeloruski dio (''Belavezhskaya Pushcha National Park'')===

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1,771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-va zaštićena baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: [[konik]] (polu-divlji [[konj]]), [[divlja svinja]], [[obični jelen]] i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

===Poljski dio (''Białowieski Park Narodowy'')===

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili [[Rusko Carstvo|ruski carevi]], posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela [[Białowieża]] koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

<gallery>
<gallery>
Slika:Bison live in Bialowieza forest 2.jpg|<center>Bizon u bijegu
Slika:Bison live in Bialowieza forest 2.jpg|<center>Bizon u bijegu
Slika:Bison live in Bialowieza forest 2.jpg|<center>Bizon u bijegu
Slika:Wisentsauerland.jpg|<center>Bizon u Bjelovjeskoj šumi
Slika:Bison live in Bialowieza forest 2.jpg|<center>Bizon u bijegu
Slika:Poland Bialowieza - BPN.jpg|<center>Nacionalni park Bialowieza
Slika:Białowieski Park Narodowy Dąb Jagiełły 2 by Maire.JPG|<center>Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine
Slika:Bison live in Bialowieza forest 2.jpg|<center>Bizon u bijegu
</gallery>
</gallery>
{{Široka slika|Wieza Kosy Most-widok-1.jpg|1000px|<center>Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki|100%|center}}
==Izvori==
{{izvori}}


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Białowieża Forest}}
{{commonscat|Białowieża Forest}}
* [http://bp21.org.by/en/ Belovezhskaya Pushcha]
* [http://bp21.org.by/en/ Belovezhskaya Pushcha]
* [http://bpn.com.pl/index.php?lang=en / Nacionalni park Białowieża]
* [http://bpn.com.pl/index.php?lang=en Nacionalni park Białowieża]
* [http://www.franknature.nl/pl/bia.htm Bialowieza fotografije]
* [http://www.franknature.nl/pl/bia.htm Fotografije Bjelovjeske šume]


{{Svjetska baština u Poljskoj}}
{{Svjetska baština u Poljskoj}}

Inačica od 18. prosinca 2010. u 15:55

Šuma Białowieża/Belavezhskaya
Svjetska baština – UNESCO
}}
DržavaNepoznata kratica »P« Nepoznata kratica »B«
Godina uvrštenja1979. (3. zasjedanje) prošireno 1992.
VrstaPrirodno dobro
Mjerilovii
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO
Datoteka:Puszcza Białowieska Polska-Białoruś.jpg
Položaj Bjelovjeske šume između Poljske i Bjelorusije

Bjelovjeska šuma (poljski: Puszcza Białowieska, bjeloruski: Белавежская пушча) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlanskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora.

Ovaj prirodni rezervat biosfere, tj. područje (voblast) Bresta (distrikti Kamianiec i Pruzhany u Bjelorusiji) i područje Hrodna (distrikt Svilach), te područje Białowieża, 62 km jugoistočno od grada Białystoka u podlaskom vojvodstvu u Poljskoj, je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumruo u Europi[1].

Nacionalni park Bjelovjeska šuma

Bjeloruski dio (Belavezhskaya Pushcha National Park)

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1,771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-va zaštićena baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (polu-divlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

Poljski dio (Białowieski Park Narodowy)

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

  • Bizon u bijegu
    Bizon u bijegu
  • Bizon u Bjelovjeskoj šumi
    Bizon u Bjelovjeskoj šumi
  • Nacionalni park Bialowieza
    Nacionalni park Bialowieza
  • Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine
    Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine
Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki
Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki

Izvori

  1. ↑ Gabriela Baczynska, "Promjena klime ugrožava drevnu poljsku šumu", Reuters, 29. rujna 2008. Posjećeno 18. prosinca 2010.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bjelovjeska šuma
v • u
Svjetska baština u Poljskoj
Kulturna baština (14)
Sabirni logor Auschwitz (1979.) • Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj (2003.) • Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata1) (2013.) • Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) • Crkve mira u Jaworu i Świdnici (2001.) • Maniristički samostan i hodočasnički park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) • Krakovsko staro mjesto (1978.) • Teutonska utvrda u Malborku (1997.) • Park Muzakowski2) (2004.) • Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) • Srednjevjekovni dio grada Toruńa (1997.) • Povijesno središte Varšave (1980.) • Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) • Stari dio grada Zamośća (1992.)
Poljska državna zastava
Prirodna baština (1)

1) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Poljske i Bjelorusije 

v • u
Svjetska baština u Bjelorusiji
Bjeloruska zastava

1) Zajednička svjetska baština Bjelorusije i Poljske 

2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bjelovjeska_šuma&oldid=2718681"