Sanda Ham: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak
Redak 59: Redak 59:
[[Kategorija: Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija: Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Biografije, Osijek]]
[[Kategorija:Biografije, Osijek]]
[[Kategorija:Kroatisti]]

Inačica od 4. travnja 2011. u 10:23

Datoteka:Hrv img.php Sanda Ham.jpeg
Sanda Ham

Sanda Ham (Osijek, 20. kolovoza 1959. ), hrvatska jezikoslovka.

Životopis

Sanda Ham rođena je 20. kolovoza 1959. godine u Osijeku. Hrvatica je, udana i majka jednoga djeteta. S obitelji živi u Osijeku.

Osnovu školu, gimnaziju i fakultet pohađala je u Osijeku gdje je i diplomirala 1982. na Pedagoškom fakultetu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost. Magistrirala je i doktorirala iz područja jezikoslovlja (hrvatistika) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - godine 1988. magistrirala (Pasivna rečenica u suvremenom hrvatskom književnom jeziku, mentor dr. sc. S. Babić); godine 1994. doktorirala (Jezik Josipa Kozarca, sklonidbeni sustav, mentor dr. sc. S. Babić).

Od godine 1983. zaposlena je kao asistentica na Suvremenom hrvatskom književnom jeziku, Odsjek za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (sada Filozofskomu fakultetu); u znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 1997., u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice 2000., a redovita je profesorica postala 2005. U trajno je zvanje izabrana 2009. Na matičnom fakultetu predaje Hrvatsku morfologiju i Hrvatsku sintaksu; na Hrvatskim studijima u Zagrebu devet je godina predavala Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st; na Visokoj učiteljskoj školi u Slavonskom Brodu sedam je godina predavala Hrvatski jezik i jezičnu kulturu.

Samostalno je ustrojila i izvodi četiri kolegija: Jezik zagrebačke filološke škole, Jezik hrvatske književnosti u 19. i 20. st. , Hrvatska morfologija, Hrvatska sintaksa. Do sada je pod njezinim mentorstvom napisano pedesetak diplomskih radnji na matičnom fakultetu i tri na Hrvatskim studijima, jedan magisterij i dva doktorata na Filozofskom fakultetu u Osijeku (doktorandice Dubravka Smajić i Nataša Bašić) jedan doktorat na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (doktorandica Jadranka Mlikota). Od 1990. do 2003. bila je istraživačica na projektu Hrvatska leksikologija i frazeologija (matični broj: 083291), od 2003. do 2007. na projektu Gramatizacija u suvremenom hrvatskom standardnom jeziku, a od 2007. na projektu Jezik i stil zavičajne periodike.

Članica je Uredništva časopisa Jezik od 1996., a 15. lipnja 2004. izbrana je za glavnu i odgovornu urednicu. Članica je uredništva časopisa Strani jezici, bila je urednica je Jezične knjižnice MH. Bila je dvije godine članica uredništva časopisa Jezikoslovlje.

Bila je šest godina voditeljica Odjela za hrvatski jezik u MH i pokretačica i voditeljica jezične savjetodavne službe Jezični telefon koji je bio u okviru rada Odjela. Ocjenjivačica je 4 nastavna programa i 4 znanstvena projekata (podatci su dostupni u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa i ne mogu se ovdje iznositi da se ne bi povrijedila obveza tajnosti); brojnih udžbenika iz hrvatskoga jezika za sve razrede osnovne i srednje škole; Težak – Babićeve gramatike. Sudionicom je tridesetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljuje u hrvatskim i inozemnim znanstvenim zbornicima i u sljedećim časopisima: Jezik (Zagreb), Filologija (Zagreb), Književna revija (Osijek), Jezikoslovlje (Osijek), Fluminensija (Rijeka), Dometi (Rijeka), Riječ (Budimpešta). Središnje joj je znanstveno zanimanje usmjereno sintaksi suvremenoga hrvatskoga književnoga jezika, normativnim pitanjima suvremenoga književnoga jezika, ali i hrvatskomu književnomu jeziku u 19. st., pa su joj i važniji radovi iz navedenih područja: magisterij ni doktorat nije objavila, a ni radovi, uključujući i knjige, nisu joj ekvivalenti ni magisteriju ni doktoratu.

Predsjedništva

  • Voditeljica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (1995. – 1997.)
  • Voditeljica Katedre za hrvatski jezik na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (1999. – 2001.)
  • Voditeljica odjela za hrvatski jezik u MH Osijek (2004. – 2010.)
  • Predsjednica Kulturnoga vijeća Grada Osijeka (2006. – 2009. )
  • Predsjednica Državnoga povjerenstva na XI. državnom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika (2006. – 2007.)
  • Voditeljica Katedre za suvremeni hrvatski jezik na Filozofskom fakultetu u Osijeku (2007. – )

Članstva

  • Članica Vijeća za normu hrvatskoga književnoga jezika pri Ministarstvu znanosti (1998. – 2000.)
  • Članica Državnoga povjerenstva na IX. državnom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika (2003. – 2004.)
  • Članica Odbora za knjigu i izdavaštvo Grada Osijeka (2006. – 2009.)
  • Članica Stručne radne skupine za izradbu nacionalnih ispita u Nacionalnom centru za vanjsko vrjednovanje nastave (2007. – 2008. )
  • Članica predsjedništva HFD-a (2005. - )

Bibliografija

Knjige

  • Jezik zagrebačke filološke škole, Matica hrvatska, Osijek, 1998.,
  • Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002., 2007.,
  • Hrvatski školski pravopis (suautorstvo sa S. Babićem i M. Mogušem), Školska knjiga, Zagreb, 2005., 2008., 2009.
  • Povijest hrvatskih gramatika, Globus, Zagreb, 2006.,

Izvorni znanstveni radovi

(nepotpun popis)

Pasiv i norma, Ösijeka ili Osijéka, Jezik Ivana Kozarca, O instrumentalu jednine imenica vrste i: tradicjska, sustavna i nacionalna načela pri normiranju hrvatskoga književnoga jezika, O zanaglasnom akuzativu ju, Slavonska osnovica u temeljima zagrebačke filološke škole, Zamjeničko-pridjevna sklonidba jednine u hrvatskom književnom jeziku krajem 19.st., Osoba, osobno, neosobno, Pročitati stare pisce hrvatske, Pravopisu - ponosu! ili Pravopisu - po nosu!, Normom hrvatskoga jezika, O jezičnoj prilagodbi tekstova hrvatskih književnika u suvremenom tisku, Inoče - jezično zrcalo Slavonije Ivakićeva doba, O jeziku i pravopisu Izabranih pjesama, Spomenci na stariju jezičnu normu, Atributna uloga glagolskih pridjeva sadašnjih i prošlih u hrvatskom književnom jeziku 19. st., Riječ, Rijeka, Jezikoslovni pogled na Listove iz Slavonije Ise Kršnjavoga, Upotreba povratno-posvojne zamjenice svoj u pasivnoj rečenici, Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika, Hrvatski znanstveni zavod, Nepoznati jezik Begovićev, Pasivna rečenica u Veberovoj Skladnji, Riječki filološki dani, Razlikovne sastavnice u Mažuranićevoj Slovnici hervatskoj i još nekoliko..

Izvori