Galaktika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 9. travnja 2011. u 01:34

Galaktike ili galaksije su masivni sustavi sastavljeni od zvijezda, plina i prašine (međuzvjezdana tvar), te tamne tvari koje na okupu održava gravitacija. Riječ ima grčki korijen galaxias [γαλαξίας], u značenju "mliječni," čime se mislilo na galaksiju Mliječni put. Tipične galaktike u rasponu su od patuljastih, s ne više od desetak milijuna (10⁷) zvijezda, pa do divovskih u kojima ima do bilijun (10¹²) zvijezda, koje se sve kreću u putanjama oko središta mase. Galaktike također mogu sadržavati mnogostruke zvjezdane sustave, zvjezdane skupove i raznovrsne međuzvjezdane oblake. Sunce je jedna od zvijezda u galaksiji zvanoj Mliječni put; U Sunčevu sustavu nalazi se Zemlja i ostali objekti koji se kreću u putanjama oko Sunca.

Povijesno su galaktike dijeljene prema njihovu prividnom izgledu (što se često naziva vizualnom morfologijom). Čest oblik je eliptična galaktika, s vitkim eliptičnim profilom. Spiralne galaktike su gomile u obliku diskova sa zakrivljenim, prahovitim krakovima. Galaktike nepravilnih i neobičnih oblika poznate su pod nazivom neobičnih galaktika i tipično proizlaze iz raskida izazvanih gravitacijskim privlačenjima susjednih galaktika. Takva međudjelovanja bliskih galaktika, koja na kraju mogu prerastati u stapanja galaktika, mogu potaknuti epizode znatno pojačanog stvaranja zvijezda i proizvesti ono što se naziva starburst galaktikom. Male galaktike koje ne posjeduju povezanu strukturu također se nazivaju nepravilnim galaktikama

U vidljivu svemiru vjerojatno ima više od 100 milijarda (10¹¹) galaktika. Promjeri većine galaktika kreću se između 1000 i 100.000 parseka i obično ih međusobno razdvajaju milijuni parseka (ili megaparseci). Međugalaktički prostor (prostor između galaktika) ispunjen je razrijeđenim plinom čija je gustoća manja od jednog atoma po kvadratnom metru. Velika većina galaktika organizirana je u hijerarhijskim društvima koja se nazivaju skupovima, koji se opet, dalje, mogu združivati u superskupove. Te veće strukture općenito se raspoređuju u plohe i niti koje se prostiru nepreglednim svemirskim prazninama.

Iako još uvijek nedovoljno shvaćena, tamna tvar, čini se, sudjeluje s 90% u masi većine galaktika. Promatranja ukazuju na to da bi u središtima većine, ako ne i svih galaktika mogle postojati supermasivne crne jame. Pretpostavlja se da bi one mogle biti osnovnim uzrokom aktivnih galaktičkih jezgara pronađenih u središtima nekih galaktika. Čini se da galaktika Mliječni put u svojoj jezgri udomljuje najmanje jedan takav objekt.