Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 17. lipnja 2011. u 18:50

Katedrala Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu je katedrala Srpske Pravoslavne Crkve (SPC) u središtu Zagreba na Trgu Petra Preradovića.

Saborna je crkva (katedrala) za Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku i cijele Italije. Izgrađena je 1866. godine po nacrtu hrvatskog arhitekta Franje Kleina. Obnovljena je 1883.-1884. godine po nacrtima arhitekta Hermana Bollea. Tada je u nju postavljen sadašnji historicistički ikonostas s ikonama koje je radio slikar Epaminondas Bučevski, porijeklom iz Černovaca u Bukovini. Bollé će u još dva navrata restaurirati Preobražensku crkvu - 1899., kada na nju postavlja novu kapu zvonika i 1913.-1914. kada joj je potpuno modificirao pročelja.

Na ovom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala Zagrebačkoj biskupiji, a spominje se od 1334., kao župna crkva uz koju su se održavali "margaretski sajmovi" (održavali su se od 1337.) Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a 1794. prodana je pravoslavnim trgovcima. Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i sve pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji u to se vrijeme nazivala grčkom-neujedinjenom. U njezinoj su ranoj povijesti grčki i cincarski trgovci igrali izuzetno veliku ulogu. Sa sve većim doseljavanjem Srba udio Grka u pravoslavnom stanovništvu Zagreba se počeo smanjivati, a i započela je njihova asimilacija u srpski, te djelom hrvatski etnikum. Od 1848. zagrebačka pravoslavna crkvena općina dobiva prefiks srpska. Stara crkva srušena je 1866. što zbog dotrajalosti što stoga jer izgledom i reprezentativnošću nije odgovarala potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice. Na njenom mjestu sagrađena je sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg prema projektima Franje Kleina. ^[1] Zbog ovakve povijesti, ulica koja prolazi iza katedrale i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska.

Izvori

Mitropolit Jovan Pavlović, Dragan Damjanović, Nikolaj Muhin, Irina Buseva Davidova, Srpska pravoslavna crkvena opština i saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, Preobraženi hram, Eparhijski upravni odbor Eparhije zagrebačko - ljubljanske, Zagreb, 2008., str. 11-32. (ISBN 978-953-98867-5-0)
Arhitektura ikonostasa u opusu Hermana Bolléa, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 18 (2010), 1 (39); Zagreb, 2010., str. 62 – 79.

↑ http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs/Iz_19._u_21._stoljece_

[1] ttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs/Iz_19._u_21._stoljece_

[1]

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 Saborna je [[crkva]] ([[katedrala]]) za [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i cijele Italije|Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku i cijele Italije]]. Izgrađena je [[1866]]. godine po nacrtu hrvatskog arhitekta [[Franjo Klein|Franje Kleina]]. Obnovljena je [[1883]].-[[1884]]. godine po nacrtima arhitekta [[Hermann Bolle|Hermana Bollea]]. Tada je u nju postavljen sadašnji historicistički ikonostas s ikonama koje je radio slikar Epaminondas Bučevski, porijeklom iz Černovaca u Bukovini. Bollé će u još dva navrata restaurirati Preobražensku crkvu - 1899., kada na nju postavlja novu kapu zvonika i [[1913]].-[[1914.]] kada joj je potpuno modificirao pročelja.
-Na ovom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačkoj biskupiji]], a spominje se od [[1334]]., kao župna crkva uz koju su se održavali "margaretski sajmovi" (održavali su se od [[1337]].) Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a [[1794]]. prodana je pravoslavnim trgovcima. Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i sve pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji u to se vrijeme nazivala grčkom-neujedinjenom. U njezinoj su ranoj povijesti grčki i cincarski trgovci igrali izuzetno veliku ulogu. Sa sve većim doseljavanjem Srba udio [[Grci|Grka]] u pravoslavnom stanovništvu Zagreba se počeo smanjivati, a i započela je njihova asimilacija u srpski, te djelom hrvatski etniku. Od 1848. zagrebačka pravoslavna crkvena općina dobiva prefiks srpska.
+Na ovom mjestu bila je katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačkoj biskupiji]], a spominje se od [[1334]]., kao župna crkva uz koju su se održavali "margaretski sajmovi" (održavali su se od [[1337]].) Kasnije je crkva pripala župi sv. Marka, a [[1794]]. prodana je pravoslavnim trgovcima. Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i sve pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji u to se vrijeme nazivala grčkom-neujedinjenom. U njezinoj su ranoj povijesti grčki i cincarski trgovci igrali izuzetno veliku ulogu. Sa sve većim doseljavanjem Srba udio [[Grci|Grka]] u pravoslavnom stanovništvu Zagreba se počeo smanjivati, a i započela je njihova asimilacija u srpski, te djelom hrvatski etnikum. Od 1848. zagrebačka pravoslavna crkvena općina dobiva prefiks srpska.
 Stara crkva srušena je 1866. što zbog dotrajalosti što stoga jer izgledom i reprezentativnošću nije odgovarala potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice. Na njenom mjestu sagrađena je sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg prema projektima Franje Kleina. <ref>http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac342.nsf/AllWebDocs/Iz_19._u_21._stoljece_</ref> Zbog ovakve povijesti, ulica koja prolazi iza katedrale i danas se zove Margaretska, a ona koja prolazi ispred nje zove se Preobraženska.