Athanasius Kircher: razlika između inačica
Nova stranica: 250px|desno|mini|Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667. '''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. ... |
sadržaj |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj [[Fulda (grad)|Fulde]], [[2. svibnja]] [[1601]]. - [[Rim]], [[27. studenog]] [[1680]].), [[Nijemci|njemački]] [[isusovci|isusovac]] i [[znanost|znanstvenik]]. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka [[17. stoljeće|17. stoljeća]]; bavio se [[geologija|geologijom]], [[zemljopis|zemljopisom]], [[astronomija|astrononomijom]], [[matematika|matematikom]], [[lingvistika|lingvistikom]], [[medicina|medicinom]] i [[glazba|glazbom]], a proučavao je i drevne civilizacije, [[vulkan]]e i [[magnetizam]]. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i [[enciklopedija|enciklopediju]] ''Musurgia universalis'' u kojoj piše o [[akustika|akustici]], proizvodnji [[zvuk]]a i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (''lanterna magica''). |
'''Athanasius Kircher''' (Geisa kraj [[Fulda (grad)|Fulde]], [[2. svibnja]] [[1601]]. - [[Rim]], [[27. studenog]] [[1680]].), [[Nijemci|njemački]] [[isusovci|isusovac]] i [[znanost|znanstvenik]]. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka [[17. stoljeće|17. stoljeća]]; bavio se [[geologija|geologijom]], [[zemljopis|zemljopisom]], [[astronomija|astrononomijom]], [[matematika|matematikom]], [[lingvistika|lingvistikom]], [[medicina|medicinom]] i [[glazba|glazbom]], a proučavao je i drevne civilizacije, [[vulkan]]e i [[magnetizam]]. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i [[enciklopedija|enciklopediju]] ''Musurgia universalis'' u kojoj piše o [[akustika|akustici]], proizvodnji [[zvuk]]a i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (''lanterna magica''). |
||
== Životopis == |
|||
| ⚫ | Isusovačkom redu pristupio je [[1618]]. godine, studirao je u [[Paderborn]]u, [[Köln]]u i [[Koblenz]]u. [[teologija|Teološke studije]] započeo je u [[Mainz]]u, gdje je i zaređen je za [[kler|svećenika]] [[1628]]. godine.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Od 1630. predavao je matematiku, [[filozofija|filozofiju]] i istočnjačke jezike u [[Avignon]]u, a od [[1634]]. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.</ref> |
||
| ⚫ | Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali [[rijeka|rijeke]] [[Rhone]]. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak ''Bucho'' ili ''Buchonius'', a kasnije često i ''Fuldensis'' (prema imenu obližnjeg gradskog središta).<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Isusovačkom redu pristupio je [[1618]]. godine, studirao je u [[Paderborn]]u, [[Köln]]u i [[Koblenz]]u. [[teologija|Teološke studije]] započeo je u [[Mainz]]u, gdje je i zaređen je za [[kler|svećenika]] [[1628]]. godine.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, [[grčki jezik|grčki]], [[hebrejski jezik|hebrejski]] i [[arapski jezik|arapski]]. Od [[1630]]. predavao je matematiku, [[filozofija|filozofiju]] i istočnjačke jezike u [[Avignon]]u, a od [[1634]]. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju ([[Latinski jezik|lat.]] ''Collegio Romano'').<ref>Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.</ref> |
||
U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj [[Europa|Europi]]. Godine [[1638]]. zatekao se u [[Napulj]]u kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za [[misionarenje|misionarsko djelovanje]] u [[Kina|Kini]], no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.<ref>Eliksir i kamen, str. 207.</ref> |
|||
Pribavivši [[teleskop]] [[1625]]. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz [[sunčeve pjege]].<ref>Eliksir i kamen, str. 207.</ref> Također, bavio se proučavanjem [[egipatska mitologija|egipatske religije]], smatrajući je izvorom svih ostalih [[religija]] i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i [[hijeroglifi|egipatskim hijeroglifima]], mada ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i [[koptski jezik|koptskog jezika]]. |
|||
Smatra ga se najvećim predstavnikom [[hermetizam|hermetizma]] unutar [[Rimokatolička Crkva|Crkve]] u razdoblju nakon [[reformacija|reformacije]]. Jednako gorljivo kao što je proučavao znanost, bavio se [[alkemija|alkemijom]] i [[astrologija|astrologijom]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/08661a.htm Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher]</ref> |
|||
== Djela == |
== Djela == |
||
| Redak 23: | Redak 31: | ||
== Literatura == |
== Literatura == |
||
* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari grad, Zagreb, 2000.'' ISBN 953-6716-11-9 |
|||
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. X, Zagreb, 2006.'' ISBN 953-7224-10-4 |
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. X, Zagreb, 2006.'' ISBN 953-7224-10-4 |
||
| Redak 38: | Redak 47: | ||
[[Kategorija:Njemački znanstvenici]] |
[[Kategorija:Njemački znanstvenici]] |
||
[[Kategorija:Egiptolozi]] |
[[Kategorija:Egiptolozi]] |
||
[[Kategorija:Hermetizam]] |
|||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
Inačica od 4. kolovoza 2011. u 05:45
Athanasius Kircher (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. - Rim, 27. studenog 1680.), njemački isusovac i znanstvenik. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka 17. stoljeća; bavio se geologijom, zemljopisom, astrononomijom, matematikom, lingvistikom, medicinom i glazbom, a proučavao je i drevne civilizacije, vulkane i magnetizam. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i enciklopediju Musurgia universalis u kojoj piše o akustici, proizvodnji zvuka i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (lanterna magica).
Životopis
Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali rijeke Rhone. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak Bucho ili Buchonius, a kasnije često i Fuldensis (prema imenu obližnjeg gradskog središta).[1] Isusovačkom redu pristupio je 1618. godine, studirao je u Paderbornu, Kölnu i Koblenzu. Teološke studije započeo je u Mainzu, gdje je i zaređen je za svećenika 1628. godine.[2] Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, grčki, hebrejski i arapski. Od 1630. predavao je matematiku, filozofiju i istočnjačke jezike u Avignonu, a od 1634. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju (lat. Collegio Romano).[3]
U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj Europi. Godine 1638. zatekao se u Napulju kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana.[4] Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za misionarsko djelovanje u Kini, no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.[5]
Pribavivši teleskop 1625. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz sunčeve pjege.[6] Također, bavio se proučavanjem egipatske religije, smatrajući je izvorom svih ostalih religija i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i egipatskim hijeroglifima, mada ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i koptskog jezika.
Smatra ga se najvećim predstavnikom hermetizma unutar Crkve u razdoblju nakon reformacije. Jednako gorljivo kao što je proučavao znanost, bavio se alkemijom i astrologijom.[7]
Djela
- Specula Melitensis Encyclica sive syntagma novum instrumentorum physico-mathematicorum, (Messina, 1638.)
- Magnes sive de arte magnetica, (Rim, 1640.)
- Lingua ægyptiaca restituta, (Rim, 1643.)
- Ars magna lucis et umbræ, (Rim, 1644.)
- Musurgia universalis sive ars consoni et dissoni, (Rim, 1650.)
- Obeliscus Pamphylius, (Rim, 1650.)
- Itinerarium extaticum s. opificium coeleste, (Rim, 1656.)
- Iter extaticum secundum, mundi subterranei prodromus, (Rim, 1657.)
- Scrutinium physico-medicum contagiosæ luis, quæ pestis dicitur, (Rome, 1658.)
- Polygraphia seu artificium lingarum, quo cum omnibus totius mundi populis poterit quis correspondere, (Rim, 1663.)
- Mundus Subterraneus, dva sveska, (Amsterdam, 1678.)
Bilješke
- ↑ Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher
- ↑ Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher
- ↑ Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.
- ↑ Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher
- ↑ Eliksir i kamen, str. 207.
- ↑ Eliksir i kamen, str. 207.
- ↑ Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher
Literatura
- Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari grad, Zagreb, 2000. ISBN 953-6716-11-9
- Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, Zagreb, 2006. ISBN 953-7224-10-4
Vanjske poveznice
