Fotosfera: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Reflist|3}} +{{izvori|3}}) |
m r2.7.2) (robot Dodaje: nn:Fotosfære |
||
Redak 22: | Redak 22: | ||
[[Kategorija:Astronomija]] |
[[Kategorija:Astronomija]] |
||
[[Kategorija:Sunce]] |
[[Kategorija:Sunce]] |
||
[[ar:غلاف ضوئي]] |
[[ar:غلاف ضوئي]] |
||
[[ast:Fotosfera]] |
[[ast:Fotosfera]] |
||
Redak 33: | Redak 34: | ||
[[eu:Fotosfera]] |
[[eu:Fotosfera]] |
||
[[fa:شیدسپهر]] |
[[fa:شیدسپهر]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Photosphère]] |
[[fr:Photosphère]] |
||
⚫ | |||
[[ko:광구]] |
|||
⚫ | |||
[[id:Fotosfer]] |
[[id:Fotosfer]] |
||
⚫ | |||
[[it:Fotosfera]] |
[[it:Fotosfera]] |
||
[[ja:光球]] |
|||
⚫ | |||
[[ka:ფოტოსფერო]] |
[[ka:ფოტოსფერო]] |
||
[[ |
[[ko:광구]] |
||
[[lb:Photosphär]] |
[[lb:Photosphär]] |
||
[[lt:Fotosfera]] |
[[lt:Fotosfera]] |
||
[[lv:Fotosfēra]] |
|||
[[ml:പ്രഭാമണ്ഡലം]] |
[[ml:പ്രഭാമണ്ഡലം]] |
||
[[nl:Fotosfeer]] |
[[nl:Fotosfeer]] |
||
[[ |
[[nn:Fotosfære]] |
||
[[no:Fotosfære]] |
[[no:Fotosfære]] |
||
[[pl:Fotosfera]] |
[[pl:Fotosfera]] |
||
Redak 54: | Redak 57: | ||
[[sl:Fotosfera]] |
[[sl:Fotosfera]] |
||
[[sr:Фотосфера]] |
[[sr:Фотосфера]] |
||
⚫ | |||
[[sv:Fotosfär]] |
[[sv:Fotosfär]] |
||
[[th:โฟโตสเฟียร์]] |
[[th:โฟโตสเฟียร์]] |
Inačica od 1. studenoga 2011. u 11:14
Fotosfera je vidljiva površina Sunca, sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost. Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u svemir i da se sva energija udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H- iona, koji lako upijaju svjetlost. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od zraka na Zemlji. Budući su gornji djelovi fotosfere nešto hladniji od donjih djelova, Sunce izgleda svjetlije u središtu nego na rubovima. Temperatura fotosfere je oko 5 777 K. Gustoća čestica je oko ~1023 m-3 (a to je oko 0,37 % broja čestica po volumenu u Zemljinoj atmosferi na razini mora).
U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se ispostavilo da je to helij. Fotosfera dolazi od starogrčkih riječi fotos što znači svjetlost i sfera što znači kugla.
Stvarna temperature
Temperatura površine Sunca se definira prema stvarnoj temperaturi u Stefan-Boltzmannovom zakonu. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K [1] (efektivna temperatura je 5777 K)[2] i gustoću oko 0,0002 kg/m3. [3] U vanjskim slojevima Sunčeve jezgre, pojavljuju se konvekcija, koja omogućuje prijenos energije miješanjem plina. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na valnim duljinama vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina astronomi nazivaju konvekcijske ćelije ili granule. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan “zrnat” izgled fotosferi, a same granule su veličine 1000 km. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. [4]. Između granula vide se svjetle mrlje i fakule.
Ostali slojevi
Iznad fotosfere nalazi se kromosfera, koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi s filtrima, na primjer H-alfa) i iznad nje je korona, koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.
Na površini fotosfere mogu se zapaziti Sunčeve pjege i Sunčeve baklje.
Izvori
- ↑ The Sun - Introduction
- ↑ World Book at NASA - Sun
- ↑ [1] "SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab"
- ↑ NASA/Marshall Solar Physics. NASA