Vojislav Stanimirović: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
podaci i izvori o Stanimiroviću
Redak 8: Redak 8:


== Politički angažman ==
== Politički angažman ==

Stanimirović je tijekom [[bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]] 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]].<ref name=Flego2>{{cite news |title="Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži" |author=Flego, Miroslav |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-ne-govori-istinu-neka-ga-dorh-istrazi-clanak-213709 |newspaper=[[Večernji list]] |date=9 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref><ref name=Flego>{{cite news |title="Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine" |author=Flego, Miroslav |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/ljeposava-stanimirovic-1991-prikrivala-srpske-zlocine-clanak-307620 |newspaper=[[Večernji list]] |date=6 July 2011 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.<ref name=Bradaric>{{cite news |title=Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u! |author=Bradarić, Branimir |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/stanimirovic-sve-sam-rekao-haagu-mogu-opet-dorh-u-clanak-213249 |newspaper=[[Večernji list]] |date=8 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref> Stanimirović je bio gradonačelnik [[Vukovar]]a dok je grad bio pod srpskom okupacijom.

U članku koji je Stanimirović 1993. napisao za mjesne novine "Vojska Krajine", vukovarska je bolnica opisana kao "poslednje uporište [[ustaše|ustaške]] vlasti u Vukovaru". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže [[Ovčara|pokolj u Ovčari]], ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred [[Hrvatski parlamentarni izbori 2003.|hrvatske parlamentarne izbore 2003.]]. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.<ref name=Butigan>{{cite news |title=Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru |author=Butigan, Sanja |url=http://www.jutarnji.hr/vojislav-stanimirovic-za--politiku---nije-istina-da-su-srbi-poceli-rat-u-vukovaru--/901543/ |newspaper=[[Jutarnji list]] |date=7 November 2010 |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]] u Banjoj Luci.<ref name=Dalje>{{cite web |url=http://dalje.com/hr-hrvatska/hsp--srbija-jaca-medjunarodni-polozaj-na-teret-zrtava-iz-domovinskog-rata/325330 |title=HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata |author= |date=3 November 2010 |work= |publisher=Dalje.com |accessdate=29 November 2011}} {{hr icon}}</ref>

U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.
U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.



Inačica od 6. veljače 2012. u 16:44

Vojislav Stanimirović

Vojislav Stanimirović dr. (Tovarnik, 5. kolovoza 1953.), hrvatski je psihijatar i političar.

Školovanje i usavršavanje

Završio je Medicinski fakultet u Beogradu. Specijalizirao se na području psihijatrije te stekao zvanje primarijusa. Kao liječnik specijalist – psihijatar radio je u Bolnici u Vukovaru.

Dobitnik je Nagrade Nikola Tesla koju mu je dodelilo Srpsko narodno vijeće za razvoj srpskih institucija u Hrvatskoj.[1]

Politički angažman

Stanimirović je tijekom bitke za Vukovar 1991. bio pričuvni časnik na čelu sanitetske službe Jugoslavenske narodne armije.[2][3] Jugoslavenska vojska postavila ga je 1992. za direktora vukovarske bolnice, a političar je postao 1993. godine.[4] Stanimirović je bio gradonačelnik Vukovara dok je grad bio pod srpskom okupacijom.

U članku koji je Stanimirović 1993. napisao za mjesne novine "Vojska Krajine", vukovarska je bolnica opisana kao "poslednje uporište ustaške vlasti u Vukovaru". Budući da se upravo uz tu bolnicu veže pokolj u Ovčari, ta je tvrdnja izazvala zgražanje u hrvatskim medijima nakon što je objavljena pred hrvatske parlamentarne izbore 2003.. Stanimirović je izjavio da su tu tvrdnju nadopisali urednici lista.[5]

Stanimirović je 1995. primio orden za posebne ratne zasluge u ratu u Podunavlju od Radovana Karadžića u Banjoj Luci.[6]

U procesu mirne reintegracije bio je predsjednik prijelaznog Izvršnog vijeća za Istočnu Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem.

Jedan je od osnivača Samostalne demokratske srpske stranke 1997. godine u Vukovaru i njen predsjednik od osnutka.

Bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora od 1997. do 2000. godine, a u dva navrata i zastupnik SDSS-a i predsjednik Kluba zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru između 2003. i 2008. godine. U petom sazivu Sabora bio je član Odbora za europske integracije te Odbora za ravnopravnost spolova.[7] Izabran je i u šesti saziv početkom 2008. godine da bi u listopadu iste godine mandat stavio u mirovanje kada ga je zamjenio Mile Horvat. U tom periodu u Saboru je bio član Odbora za financije i državni proračun i Odbora za razvoj i obnovu.[8]

Izvori

  1. http://www.nacional.hr/clanak/99147/uz-glamurozno-slavlje-snv-a-kakav-je-danas-polozaj-srba-u-hrvatskoj
  2. Flego, Miroslav. 9. studenoga 2010. "Stanimirović ne govori istinu, neka ga DORH istraži". Večernji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
  3. Flego, Miroslav. 6. srpnja 2011. "Ljeposava Stanimirović 1991. prikrivala srpske zločine". Večernji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
  4. Bradarić, Branimir. 8. studenoga 2010. Stanimirović: Sve sam rekao Haagu, mogu opet i DORH-u!. Večernji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
  5. Butigan, Sanja. 7. studenoga 2010. Vojislav Stanimirović: Nije istina da su Srbi počeli rat u Vukovaru. Jutarnji list. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
  6. HSP: Srbija jača međunarodni položaj na teret žrtava iz Domovinskog rata. Dalje.com. 3. studenoga 2010. Pristupljeno 29. studenoga 2011. (hrv.)
  7. http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=172
  8. http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2291