Hamid Dizdar: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
}} |
}} |
||
'''Hamid Dizdar''' ([[Stolac]], [[22. veljače]] [[1907.]] – [[Sarajevo]], [[17. srpnja]] [[1967.]]), [[Hrvatska|hrvatski]],<ref name=" |
'''Hamid Dizdar''' ([[Stolac]], [[22. veljače]] [[1907.]] – [[Sarajevo]], [[17. srpnja]] [[1967.]]), [[Hrvatska|hrvatski]],<ref name="Ujević"/> novinar i književnik iz [[Hercegovina|Hercegovine]]. |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]].<ref name=" |
Gimnaziju je pohađao u [[Mostar]]u i [[Tuzla|Tuzli]].<ref name="Ujević"/> |
||
Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name=" |
Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "[[Slobodna riječ]]", "[[Jugoslavenska pošta]]", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. [[Hrvatski krugoval|krugovalnoj]] postaji u Sarajevu.<ref name="Ujević">[[Mate Ujević]], gl. ur., ''[[Hrvatska enciklopedija]]'', Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.</ref> Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima ''[[Novi Behar|Novom Beharu]]'', ''Gajretu'', ''Pogledu'' i ''[[Hrvatska misao|Hrvatskoj misli]]'', te u zagrebačkom ''[[Vijenac|Vijencu]]''.<ref name="Ujević"/> |
||
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine. |
Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] direktor je [[Arhiv grada Sarajeva|Arhiva grada Sarajeva]]. Uređivao je časopise "[[Odjek]]", "[[Vidik]]" i "[[Život]]". [[Poezija|Poeziju]] je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" [[1929.]] godine. |
||
Inačica od 21. svibnja 2012. u 04:31
| Hamid Dizdar | |
|---|---|
| Puno ime | Hamid Dizdar |
| Rođenje | 22. veljače 1907. Stolac |
| Smrt | 17. srpnja 1967. Sarajevo |
| Nacionalnost | hrvatska[1] |
| Književne vrste | poezija |
| Portal o životopisima | |
Hamid Dizdar (Stolac, 22. veljače 1907. – Sarajevo, 17. srpnja 1967.), hrvatski,[2] novinar i književnik iz Hercegovine.
Životopis
Gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli.[2]
Bio je službenikom u Stolcu, potom urednikom sarajevskih listova: "Slobodna riječ", "Jugoslavenska pošta", "Pravda", "Gajret". Radio je i kao izvjestitelj za narodne pjesme na drž. krugovalnoj postaji u Sarajevu.[2] Tiskao je pjesme i pripovjesti iz hercegovačkoga života u sarajevskim časopisima Novom Beharu, Gajretu, Pogledu i Hrvatskoj misli, te u zagrebačkom Vijencu.[2]
Nakon rata direktor je Arhiva grada Sarajeva. Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a javio se u "Knjizi drugova" 1929. godine.
Hamid je bio stariji brat poznatoga hrvatskoga književnika iz BiH Mehmedalije Maka Dizdara.
Djela:
- "Arabeske", zbirka pjesama
- "Kasaba šapče"
- "Zapisi u kamenu" (Urezi u kamen), zbirka pjesama
- "Obasjane staze"
- "Nitko se ne vraća"
- "Proljeće u Hercegovini"
Izvori
- Salih Alić: Kratak pregled hrvatske muslimanske književnosti u BiH
- ↑ Alija Nametak, Sarajevski nekrologij, [Sarajevo] : Globus, Zürich : Bošnjački Institut, 1994., str. 130, ISBN 3-905211-00-9 (COBISS.BH)
»Kad sam g. 1929. htio izdati kalendar Musa Ćazim Ćatić za godinu 1930. pozvao sam i Hamida na suradnju i pitao ga da li je Hrvat, jer sam samo od Hrvata muslimana primao suradnju. On mi je odgovorio da je Hrvat i obećao mi suradnju, ali nije ništa poslao, i tako sam ja kalendar štampao bez njegova priloga, ali je zaplijenjen.«(Nametak, 1994., 130) - ↑ a b c d Mate Ujević, gl. ur., Hrvatska enciklopedija, Sv. 5. : Dilatacija — Elektrika, Zagreb : Naklada Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda, 1945., str. 112.
