Štipavci: razlika između inačica
m Uklonjena promjena suradnika 93.136.86.172, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Luckas-bot |
spona |
||
Redak 20: | Redak 20: | ||
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s [[pauci]]ma, [[grinje|grinja]] i dr. Škorpioni su [[člankonošci]], to znači da nemaju [[kralježnica|kralježnicu]], nego imaju članke. |
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s [[pauci]]ma, [[grinje|grinja]] i dr. Škorpioni su [[člankonošci]], to znači da nemaju [[kralježnica|kralježnicu]], nego imaju članke. |
||
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji |
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji – [[fosil]]i potječu još iz [[silur]]a. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod [[list|lišća]] i [[kamen]]ja, a [[noć]]u se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm. |
||
[[Otrov]] škorpiona je [[neurotoksin|neurotoksičan]] i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka. |
[[Otrov]] škorpiona je [[neurotoksin|neurotoksičan]] i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka. |
Inačica od 15. listopada 2012. u 20:14
Štipavci | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Animalia |
Koljeno: | Arthropoda |
Potkoljeno: | Chelicerata |
Razred: | Arachnida |
Red: | Scorpiones C. L. Koch, 1837 |
Baze podataka | |
Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.
Tipično za škorpione je da su pokriveni tvrdom vanjskom tvari. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti hranu. Kao svi i drugi paučnjaci, škorpioni imaju osam nogu. Stražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinja i dr. Škorpioni su člankonošci, to znači da nemaju kralježnicu, nego imaju članke.
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerovatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.
Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka.